Bolesti koje prenose krpelji u našim krajevima nekad su bile specifične za ljetna i proljetna razdoblja. No kako su klimatski uvjeti tijekom godine sve topliji, ovi nametnici vrebaju i u zimskim mjesecima. Stoga je važno uputiti vlasnike kućnih ljubimaca na primjenu zaštite i tijekom hladnijih mjeseci.
Krpelji obitavaju u grmlju i u visokim travama pa nisu izloženi samo psi u blizini šuma, već i oni koji šeću gradskim livadama i parkovima. Najčešća, ujedno i najopasnija krpeljno prenosiva bolest naziva se babezioza ili piroplazmoza. Uzrokuje je unutarstanični protozoa koji svoj razvojni ciklus završava u krpelju, a on ga "sisanjem" krvi unosi u krvotok psa. Ulazi u crvene krvne stanice, eritrocite. To dovodi do njihova razaranja te, ovisno o duljini trajanja bolesti, razvoja anemije. Vrijeme do pojave prvih kliničkih simptoma bolesti je od dva do 21 dan. Vlasnici primijete da je njihov ljubimac miran i odbija hranu. Simptomi bolesti mogu biti nespecifični, kao što su povraćanje i pojava krvi u stolici. Tjelesna temperatura raste i do 40.5 – 41 Celzijev stupanj, a zbog raspada eritrocita boja urina postaje tamnija od uobičajene. Bolest je akutnog tijeka, brzo napreduje i izaziva komplikacije. Posljedično može dovesti do akutnog zatajenja bubrega i jetre, koagulopatija te imunoposredovane hemolitičke anemije (IMHA). U krvnoj slici uočavaju se trombocitopenija te povremena anemija (često u komorbiditetu s drugim krpljeno prenosivim bolestima – anaplazmoza, mikoplazmoza, erlihioza). Biokemijskim parametrima kontrolira se stanje bubrega i jetre te eventualna pojava žutice (ikterusa). Prilikom odlaska veterinaru vlasnik sam može uzeti uzorak urina kako bi se analizom utvrdila prisutnost krvi u uzorku. Bolest se potvrđuje mikroskopskim pregledom razmaza pune krvi, nalaz unutarstaničnih inkluzija protozoa iz roda babezija, te PCR analizom pune krvi za dokaz prisustva uzročnika.
Uspjeh liječenja ovisi o brzini reakcije vlasnika na prve simptome te pojavi komplikacija bolesti. Osim zatajenja bubrega i jetre, izuzetno opasna komplikacija je razvoj IMHA-e. Razvija se kao posljedica toga što imunosni sustav aktivira "samouništenje" vlastitih stanica, a kao pokušaj zaustavljanja umnažanja babezije. Osim lijekova protiv babezije (Imizol), ljubimcima je često potrebna i potporna terapija kao što su lijekovi protiv mučnine i infuzija. Također, dodatna terapija prilagođava se ovisno o razvoju komplikacija te komorbiditetnih bolesti. Kao takve, često su zanemarene druge krpeljno prenosive bolesti. U našem podneblju često se javljaju anaplazmoza i mikoplazmoza, dok su erlihioza i lajmska borelioza relativno rijetke te rijetko zahtijevaju terapiju.
Anaplazmoza i mikoplazmoza uzrokovane su bakterijama koje prenose krpelji. Često ne izazivaju kliničke simptome ili su oni vrlo nespecifični – povremeno šepanje, oteklina zglobova, ciklička trombocitopenija. Uzrokuju razvoj kroničnih bolesti, a za potvrdu dijagnoze rade se ciljana serološka testiranja i PCR analize. Simptomi se uglavnom pojavljuju nekoliko mjeseci ili godina nakon zaraze, a kao posljedica pada imuniteta zbog razvoja neke druge bolesti, npr. babezioze. Ako postoji opravdana sumnja, uputno je uz babeziju testiranje i na druge krpeljno prenosive bolesti. Terapija se razlikuje od terapije babezioze, a uključuje antibiotsku terapiju doksiciklinom tijekom 21 do 28 dana. Uspješnost liječenja je visoka.
Nemojmo zaboraviti mace! I one mogu oboljeti od krpeljno prenosivih bolesti. Iako kolokvijalno "bolest mačjeg ogreba", mikoplazmoza (hemobartonela) prenosi se i ugrizom zaraženog krpelja. Kao i kod pasa, uzrokuje anemiju, visoku temperaturu te porast upalnih stanica.
S obzirom na težinu kliničke slike i opasnost bolesti koje krpelji prenose, nužno je ljubimce adekvatno zaštititi. Izbor oblika zaštite je širok – od tableta preko ogrlica do ampula i sprejeva. Spot on ampule utrljavaju se u kožu te je potrebno određeno vrijeme resorpcije, uglavnom je to 48 sati, kako se djelatna tvar s kože ne bi isprala. Ogrlica ima više vrsta te se na tržištu mogu naći one vodootporne, ali i one koje to nisu. Tablete nisu u interakciji s vodom jer se unose putem probavnog sustava. One su prvi izbor za ljubimce ljubitelje kupanja i za one s dermatološkim problemima. Međutim, za razliku od spot on pripravaka i ogrlica, tablete nemaju repelentno djelovanje, znači krpelj se mora prihvatiti kako bi ga pripravak usmrtio. Izbor preparata ovisi o dlačnom prekrivaču, navikama vas i vašeg ljubimca (šetnje, kupanje...) te osjetljivosti i drugim oboljenjima. Spot on pripravci nisu prvi izbor vlasnika s djecom koja su u bliskom kontaktu ili spavaju s ljubimcima. Treba imati na umu da se pripravak širi kožom čovjeka kao što se širi i kožom ljubimca.
Dostupno je i cjepivo naziva Pirodog. Pruža djelomičnu zaštitu protiv jednog roda, Babesia canis, ali ne sprečava zarazu, nego umanjuje kliničke simptome. Kako su u Hrvatskoj prisutni i drugi rodovi (Babesia gibsoni, Babesia vogeli), cjepivo trenutno nema široku primjenu.
Svakako uklonite krpelja s ljubimca, neovisno o tome ima li zaštitu. Nakon stavljanja spot on preparata obratite pozornost na potencijalne alergijske reakcije. Provjerite u kojem je razdoblju potrebna ponovna aplikacija preparata. Prilikom izbora adekvatne zaštite savjetujte se s vašim veterinarom.
