Vrhbosanski nadbiskup i kardinal Vinko Puljić (67) jedan je od mlađih kardinala koji su nadbiskupa Buenos Airesa Jorgea Marija Bergoglia izabrali za novoga poglavara Katoličke crkve. Kako je doživio svoje druge konklave te kakve će promjene donijeti papa Franjo, otkrio je u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list.
Kakvi su vaši dojmovi o papi Franji? Možete li ga usporediti s prethodnicima?
– Ne bih ga uspoređivao s prethodnicima. Svaki papa slijedi isti put Isusa Krista unoseći vlastitosti svoje osobe. Sigurno će nastaviti put “kormilara Petrove lađe” koji su utrli njegovi prethodnici, ali će unijeti sebe u poslanje koje je pred njim. Vjerujem da se ovim izborom i očekivalo da novi papa unese nove zahvate u vođenju Crkve.
Jesu li kardinali svojim izborom usmjerili put Katoličke crkve? Znači li to da se Crkva okreće više problemima siromašnih ljudi?
– Usmjerenost prema siromašnima i trpećoj Crkvi istinsko je poslanje Evanđelja. Zato u programu nove evangelizacije jest sadržaj koji spominjete u svom pitanju. Ovaj će papa nastaviti hod Crkve Kristovim putem, ali unoseći potrebne zahvate kako bi Crkva bila životnija i vjerodostojnija. Vjerujem da će naša razmišljanja o hodu Crkve u budućnost ugraditi na svoj način, različitim programima.
I vi ste poznati kao skromna osoba. Koliko je danas Crkvi važna skromnost i jednostavnost te bliskost sa siromašnima?
– Ne bih komentirao vašu procjenu moje osobe, ali mislim da živjeti, naviještati i svjedočiti Evanđelje znači biti za čovjeka današnjice na putu spasenja. Crkva je trajno obnavljajuća, pa će i ovaj papa obnavljati Crkvu da bi je učinio vjerodostojnijom na Kristovu putu.
Je li se Katolička crkva općenito udaljila od običnih ljudi i njihovih nevolja?
– Vrlo je uopćeno reći Katolička crkva, jer Crkva su svi kršteni. Crkvene strukture katkad bivaju zatrpane administracijom te se ne uočava čovjek sa svojim bolima i potrebama. Zato je Crkva trajno obnavljajuća. Zato očekujemo od ovog pape da ozbiljno zahvati u obnovu struktura i istinski uputi sve slojeve u Crkvi putem nove evangelizacije. Kada smo drugi dan nakon izbora slavili s njime misu u Sikstinskoj kapeli, rekao nam je da je Crkva u hodu, da se izgrađuje i da Crkva svjedoči, ali putem raspetog i uskrslog Krista.
Je li papa Franjo već svojim ponašanjem nagovijestio duboke promjene u vatikanskoj Kuriji? Kakve bi se promjene mogle dogoditi?
– On je jednostavan čovjek, nije opterećen protokolima, već na početku pokazuje da pristupa novom stilu. To je stil spontanosti, srdačnosti i blizine čovjeku. Stalno naglašava bratsko zajedništvo nas kardinala i biskupa, a onda bratsko zajedništvo svih krštenih. Samim time što je jednostavno kao papa ušao u autobus da se vrati u Dom sv. Marte, odbijajući poseban auto, pa istim stilom jednostavnosti pošao u crkvu sv. Marije Velike da se bez protokola pomoli Gospi te otišao u hotel uzeti stvari i platiti račun za smještaj pokazao je jedan novi pristup.
Papa svojim stilom ugodno iznenađuje cijeli svijet, primjerice zadržao je svoj željezni križ. Hoće li ga u toj skromnosti i jednostavnosti slijediti i biskupi?
– Teško mi je to reći. Mogu samo u svoje ime reći da sam i dosad imao jednostavne križeve i svi su mi darovani. Vjerujem da će ta njegova jednostavnost i osjećaj solidarnosti sa siromašnima potaknuti mnoge na ozbiljno promišljanje.
Hoće li biskupi i svećenici skupe limuzine zamijeniti običnim automobilima? Mislite li da bi to trebali učiniti?
– Ja se slažem s tim mišljenjem. Treba imati automobil, on treba služiti, ali ne smije prijeći u ono što se može nazvati ovisnost ili zarobljenost. Međutim, koji put treba jednostavno prosuđivati, a ne samo kritizirati. Važno je da mi pastiri ne izgubimo vjerodostojnost.
Smatrate li da bi se luksuza trebali odreći svi oni crkveni oci koji tako žive?
– Pitanje je što tko smatra luksuzom. Sve što imamo treba služiti u našem poslanju, a ne smije postati cilj. Siromaštvo nećemo riješiti tako da i sami postanemo siromasi, ali moramo biti solidarni s našim ljudima u kriznim vremenima. Volio bih da se svi zauzmemo za to da se siromaštvo umanji. Posebno oni koji upravljaju novcem koji mali čovjek mora dati kao porez. Ujedno bi trebalo poraditi da se na svim razinama smanje kriminal i korupcija. To ne znači da će siromaha nestati, ali će ih barem biti manje.
Jeste li imali priliku razgovarati s papom Franjom? Koliko poznaje probleme s kojima se suočavao i suočava hrvatski narod u Hrvatskoj i BiH?
– Mi se poznajemo već dulje vrijeme; kardinal sam postao sedam godina prije njega. Kada je on postao kardinal 2001., bio sam u konzistoriju i čestitao mu na kardinalstvu. Bilo je nekoliko susreta u tim konzistorijima. A sada kada je izabran, u Sikstinskoj kapeli prišao sam mu izraziti poslušnost i vjernost. Odmah me prepoznao, izgovorio moje prezime i rekao da dolazim iz trpeće Crkve. Time mi je dao na znanje da mu je poznato stanje Crkve u BiH. Ipak, Hrvate i Katoličku crkvu u Hrvata poznaje i po našim iseljenicima i misionarima fratrima koji tamo djeluju.
Što dvije Crkve, u Hrvatskoj i BiH, mogu očekivati nakon izbora novoga pape?
– Mi ne očekujemo privilegije, nego papino srce za sve Crkve pa tako i za naše prostore. Ipak se osjeća da će ovaj papa imati poseban osjećaj za siromašne i one koji su proganjani i bez jednakih prava. Vjerujem da će istinski dići glas i pokrenuti cijelu Crkvu za trpeću Crkvu.
Znate li možda kako je umirovljeni papa Ratzinger reagirao na izbor novoga pape?
– Nemam te spoznaje, jer se u javnosti ništa ne čuje o porukama umirovljenog pape Benedikta XVI. Vjerujem da je i te kako radostan što je Crkva dobila novog papu i da će sada pratiti svoga nasljednika molitvom i, ako zatreba, savjetom.
Znamo da ne smijete govoriti o detaljima, no možete li nam barem otkriti kad vam je postalo jasno da će kardinal Bergoglio biti izabran za novog papu?
– Za izbor novog pape važne su kongregacije kardinala koje smo imali prije konklava. Tada se analizira stanje u Crkvi i poslanje Crkve u ovom vremenu. Tada se iskristalizira smjer u traženju osobe koja bi mogla odgovoriti tim zadacima. Kada je u prebrojavanju glasova ispunjena potrebna kvota, a to je 77 glasova, iako brojenje nije dovršeno, kardinalski zbor jednodušno je zapljeskao, oduševljen što se dogodio izbor. Ipak se brojenje završilo radi zapisnika koji se potpisuje te ostaje u arhivima Svete Stolice.
Izbor je završio prilično brzo, znači li to da nije bilo previše dvojbi o novom papi?
– Kao što rekoh, za izbor je prevažno razmišljanje kardinala u kongregacijama, ali još bih dodao da se ovaj put cijeli katolički svijet ujedinio u molitvi Duhu Svetom da pokaže koga Bog želi u ovom vremenu za kormilara Petrove lađe. Zato bih zaključio da je ovaj papa izmoljen, a onda izabran. Stoga zahvaljujem svima koji su se s nama ujedinili u molitvi za izbor pape. Sada ih pozivam da podupru ovog papu molitvama kako bi mogao izvršiti svoje poslanje u ovim vremenima.
Sve o papi Franji čitajte u našem specijalu
