Članovi uprava, izvršni direktori te vlasnici povezanih tvrtki postaju porezni jamci koji će privatnom imovinom solidarno odgovarati za sve porezne obveze tvrtki. Ministar financija Slavko Linić pripremio je prijedlog izmjene Općeg poreznog zakona koji osim javne objave dužnika, što je velika novost u domaćoj praksi, jača institut poreznog jamca zbog kojeg mnogi direktori i vlasnici tvrtki više neće mirno spavati. U posljednjih dvanaest godina država nije uspjela naplatiti 51 milijardu kuna poreza, ali bez obzira na to što su ostali dužni i državi i poslovnim partnerima, mnogi su vlasnici tih tvrtki i danas poslovno aktivni.
Varaj, ali plati porez
Promjenama Općeg poreznog zakona uvodi se odgovornost osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba tako što ih se proglašava poreznim jamcima pa će se dugovi tvrtke naplaćivati iz njihove imovine. Ministarstvo financija ističe da su pojedinci osnivali brojna trgovačka društva, najčešće d.o.o.-e, i stvorili niz lanaca preko kojih vrte novac.
“Zbog trenutačne zakonske regulative vrlo je široka mogućnost osnivanja novih društava bez dokaza o financijskom kredibilitetu osnivača, bez provjere sjedišta, bez sredstava osiguranja, uz trenutačno otvaranje računa i ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost”, navodi se u prijedlogu promjene Općeg poreznog zakona. Porezne vlasti, nadalje, priznaju da im regulativa ne omogućava naplatu porezne obveze u situacijama kada član društva izvlači imovinu društva u privatnu sferu, kada tu imovinu prebacuje na drugu tvrtku, kada prenosi gubitke ili dobit iz jednog povezanog društva na drugo, kada izdaje fiktivne račune, daje fiktivne pozajmice, propisuje zabranu raspolaganja imovinom u korist članova obitelji i slično. U takvim će se situacijama pozvati na institut poreznog jamca te će poreznu obavezu naplatiti iz imovine odgovornih osoba. Članovi trgovačkih društva zlorabili su, kažu, okolnost da član društva sada ne odgovara za obaveze tvrtke svojim vjerovnicima, pa će tome stati na kraj. Zakon precizno opisuje situacije u kojima će se dug naplaćivati od poreznih jamaca, primjerice ako prividno ili besplatno prenesu imovinu na drugog, opterete je ili pak ne pokrenu stečaj u tri tjedna od nastanka nemogućnosti plaćanja. Definiraju se povezana društva i osobe, ovisno i vladajuće društvo i kontrola koja proizlazi iz tog odnosa, propisuju se pretpostavke za utvrđivanje odgovornosti, naročito slučajevi zloporabe u gospodarskom poslovanju što kao posljedicu ima nemogućnost plaćanja obveze iz porezno-dužničkog odnosa te propisuje postupak.
Zakon se, rekao je Linić, neće donositi po hitnom postupku nego će proći široku raspravu i dva “čitanja” u Saboru. Države će ustrajati u namjeri da objavi imena poreznih dužnika. U veljači je Vlada tvrdila da je na popisu 1,7 milijuna imena, otprilike 1,3 milijuna građana, a ostalo su obrtnici i pravne osobe. Na stupu srama bit će samo veći dužnici, građani čiji je dug veći od 10.000 kuna, obrtnici s dugom većim od 50.000 i tvrtke koje duguju više od 100.000. Koliko je takvih, nije naznačeno u prijedlogu zakona, ali predlagač je vrlo opširno objasnio zašto se odlučio na ukidanje instituta porezne tajne, što i nije široko rasprostranjena praksa u svijetu. Spominju primjer Mađarske koja je također objavila imena većih poreznih dužnika ili Slovenije gdje se skida tajnost s podataka ako porezni obveznik medijima dostavlja nepotpune podatke.
Ime i godina rođenja
Uz iznos duga na stranicama Porezne uprave naći će se ime dužnika, godina rođenja fizičke osobe i mjesto prebivališta. Ako se pojavi više istih imena, dodatno se može objaviti i ime roditelja. Inače, Vlada se hvali boljom naplatom poreza te tvrdi da predloženo zakonsko rješenje ne predstavlja “šikanozno, odnosno nepotrebno, nerazmjerno, ničim ograničeno i nezakonito izlaganje zaštićenih podataka o poreznim obveznicima javnosti”. Javna dostupnost podataka s popisa prije svega motivirana je potrebom za poduzimanjem mjera potrebnih za jačanje financijske discipline, poticanje poreznih obveznika na pravodobno ispunjavanje obveza na osnovi javnih davanja, i učinkovitiji rad poreznih tijela.
Ovdje se mijesaju dva pojma a zasto to ???! Dobro nam je poznato da privatni kapital ostaje za uvijek privatnim a poslovni i Tvrtkin Kapital ostaje za uvijek poslovni ili Tvrtkin Kapital da bi bilo jasdno svima a ne mijesatiti pojmove. Tvrtkin Kapital se nemoze izvlaciti po vlaSNIKU tVRTKE BAZ PISMENIG ZAHTJEVA I RAZLOGA KOD Banke i Odvjetnika te Tvrtke.Po takvom sistemu se zauvijek zna tko posjeduje kaj.