Ako smo već po broju visokoobrazovanih muškaraca i žena prilično ispod prosjeka Europske unije, barem se možemo pohvaliti da Hrvatska spada u zemlje u kojima mladi od 18 do 24 godine najmanje odustaju od obrazovanja. Prema podacima Eurostata objavljenima uoči Međunarodnog dana žena, ispod europskog prosjeka smo i po postotku zaposlenih žena i muškaraca te onih koji rade skraćeno radno vrijeme. Po broju žena koje su diplomirale na tehničkim fakultetima, u znanosti, matematici i informatici stojimo dobro i iznad smo prosjeka EU.
Studiranje se i razvlači
Podaci Eurostata govore da je prosjek žena u zemljama EU koje su prijevremeno odustale od obrazovanja u dobi od 18 do 24 godine 10,9%, a muškaraca 14,4%. No u Hrvatskoj je u toj dobi obrazovanje napustilo samo 3,6 posto žena i 4,6% muškaraca.
– Usto što kod nas ipak najkvalitetniji i najuporniji upisuju fakultete, na to što najmanje odustajemo od obrazovanja utječe i to što smo mi spremni kršiti propise pa se onima koji bi trebali izgubiti pravo na školovanje progleda kroz prste i studiranje se razvlači godinama, a u drugim europskim zemljama takvim studentima znatno bi se prije zatvorila vrata – kaže sveučilišna profesorica psihologije Mirjana Nazor. U zemljama EU i dalje više diplomira žena nego muškaraca, no u Hrvatska je po broju visokoobrazovanih žena i muškaraca još ispod prosjeka EU.
– Djevojke su marljivije i upornije i teže odustaju od fakulteta jer znaju da će s njime dobiti bolji status u društvu, a muškarci su manje uporni i svjesni da će se lakše snaći i bez diplome. Žene se bore za opstanak znajući da, ako se udaju, a stvari krenu lošim smjerom, neće s diplomom biti vezane bračnim okovima jer će se lakše izboriti za samostalnost, dok je s druge strane muškarcima važnije da imaju novac, a ne diplomu – govori prof. Nazor.
Kad je riječ o profesijama u kojima žene u EU prednjače, i dalje najviše biraju područje obrazovanja, zdravlja, skrbi... No sve je više žena koje su diplomirale u znanosti, matematici, informatici, a zanimljivo je da su i neke siromašne zemlje, računajući i Hrvatsku, uz bogatu Švedsku iznad prosjeka EU po broju žena koje su diplomirale na tehničkim fakultetima.
Feminizirane profesije
– Obrazovanje je već dugi niz godina feminizirano, muškarci nikad nisu imali pretenzija na tu sferu, a ženama rad u obrazovanju, bez obzira na male plaće, više odgovara zbog kraćeg radnog vremena jer mogu lakše uskladiti obiteljski i poslovni život. Feminizirano je godinama i zdravstvo jer žene su upornije i spremnije dulje studirati, a muškarci žele što prije doći do novca i puno im je čekati osam-devet godina da završe fakultete – objašnjava Mirjana Nazor.
Po postotku zaposlenih žena (46,2%) i muškaraca (55,1%) ispod smo prosjeka EU u kojem u prosjeku radi 58,5% žena i 69,6% muškaraca. Još gore stojimo po broju žena koje rade skraćeno radno vrijeme pa u nas skraćeno radi samo 7,5% žena i 5,2% muškaraca, a u EU u prosjeku skraćeno radi 31,9% žena i 8,4% muškaraca.
– Kod nas su kao svi zainteresirani za bolji natalitet, a sve radimo da onemogućimo žene u tome da zadovolje sebe privatno i profesionalno. Između jednako sposobnog muškarca i žene poslodavac će zaposliti muškarca, a kamoli da ženama dopuštamo da rade skraćeno ako žele – sumira na kraju prof. Nazor.
Tipičan članak nekoga tko lagodno živi na državnom koritu sa titulom nečega. da u Hrvatskoj je znatno veći broj strudenata, ali i zahvaljujući tome što se u zadnjih 10 godina , a posebno od bologne strahovito srozala kvaliteta obrazovanja ,paa tako neki fakulteti nisu ni na razini srednje obrtničke škole u Japanu. Sa Bolognom , ali i nepoštenjem i nemoralom na fakultetima do titula doktora znanosti su došli ljudi koji bi 70 -ih po svojim kapacitetima jedva završili gimnaziju ili neku srednju tehničku školu. Sve se to odražava i na produktivnost u državi , koja je najbolji pokazatelj kvalitete obrazovanja neke države.