Kada je jedan profesor kemije u osnovnoj školi zamolio svoga kolegu koji predaje likovni da zatraži od djece da naslikaju što je njima kemija, rezultati su bili krajnje začuđujući. Djeca su, naime, bez izuzetka nacrtala uginule ribe kako plivaju leđno, zagađene, crne potoke...

Ova mala anegdota koju nam je ispričao prof. dr. Tomislav Cvitaš s Kemijskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta govori jasno kakva je danas naša percepcija te znanosti. Zagađivanje i trovanje samo su neke od negativnih asocijacija koje kod većine ljudi izaziva i sam spomen kemije, no malo nas je svjesno da je ta znanost toliko prodrla u naše živote da ni u jednom segmentu današnji svijet bez kemije ne bi mogao funkcionirati.

To je prepoznao i UNESCO proglasivši 2011. godinu Međunarodnom godinom kemije. Pod sloganom "Kemija – naš život i naša budućnost" nastoje se u prvi plan izvući ona dostignuća kemije kao znanosti koja su čovječanstvu donijela dobrobit i napredak. Kako je 2011. i 100. obljetnica osnivanja Međunarodnog udruženja kemijskih društava, svekoliku svjetsku javnost kemičari će nastojati upoznati s međunarodnom suradnjom u ovoj znanosti i rezultatima koje je ta suradnja donijela. Kako se ove godine obilježava i stogodišnjica dodjele Nobelove nagrade Marie Skłodowske-Curie, Međunarodna godina kemije bit će prigoda da se progovori i o ulozi žena u znanosti.

Za onečišćenja krivi ljudi

– Kemija zadire u sve pore života, čega su ljudi obično vrlo malo svjesni. O njoj se uglavnom razgovara kada stigne vijest da su ljudi negdje otrovani, da je došlo do nekog incidenta u industriji. Ljude također zabrinjava kakve se sve kemikalije upotrebljavaju na poljima i u poljoprivredi općenito. No, sa stajališta kemičara, to nije učinila kemija, već ljudi koji su se, bilo iz neznanja ili iz pohlepe za novcem, koristili nekim kemikalijama na pogrešan način i time izazvali nevolju. Dakle, slika kemije kao znanosti u javnosti je negativna, a s druge strane, kemija je izuzetno apstraktna znanost pa je nekome tko se njome ne bavi vrlo teško shvatiti njenu bit. Ali kada se okrenete oko sebe i pogledate, sve što se oko nas nalazi napravili su kemičari – kaže nam prof. dr. Tomislav Cvitaš i objašnjava da su kemičari diljem svijeta poželjeli jednu godinu posvetiti populariziranju svoje znanosti, rušenjem predrasuda o kemiji, ali i upozoravanjem na to čega sve ne bi bilo da nije bilo kemičara i njihovih znanstvenih radova.

Objašnjava nam da bi čovjek ostao uskraćen za mnogo toga da nema kemije.

– Doslovce bismo bili gladni da nema kemije jer bez dodatnog gnojenja zemlje, a umjetna gnojiva je proizvela kemija, ne bi bilo moguće prehraniti toliko stanovništvo na planetu. Iako se smatra da su, primjerice, mikročipovi i druge komponente koje se koriste u elektroničkoj industriji odraz rada elektroničara, materijale koji su omogućili da se komponente smjeste u tako mali prostor i da budu toliko učinkovite stvorili su kemičari – objašnjava prof. Cvitaš.

Svi lijekovi – od najbezazlenijih, pa sve do najkompliciranijih, u osnovi su djelo kemičara.

Suvremena prehrambena industrija bez kemije je danas gotovo nezmisliva, a nezamisliv bi bio i prijevoz, proizvodnja odjeće... Ukratko – sve.

– Kemičari su imali ključnu ulogu i u genetici i u odčitavanju ljudskog genoma. Otkrili smo kako se javljaju genetske bolesti i dešifrirali postupak kako isključiti loš gen i uključiti dobar. Mi tu diramo u samu osnovu života. Lijekove za stotine bolesti praktično su "skuhali" kemičari. Mi razumijemo, na molekularnoj razini, zašto je nešto u tijelu pošlo po zlu. Enzimi koji djeluju u ljudskom tijelu nevjerojatni su spojevi koji prepoznaju određene tvari i potiču procese. Kad se kod nekoga taj mehanizam poremeti, upravo kemičari razumiju te procese i iznalaze spojeve koji će premostiti poremećaj i pomoći organizmu da funkcionira ispravno – objašnjava naš sugovornik i naglašava da je upravo na području novih lijekova suvremena kemija u posljednjih nekoliko desetljeća napravila golem, prije četrdesetak godina gotovo nezamisliv korak. Također naglašava da se upravo u ovom području vrti golem novac i da se jako velika sredstva ulažu u istraživanja, pa je gotovo nemoguće pohvatati što se sve radi u svijetu.

Bez posla za kemičare

Hrvatsko kemijsko društvo, koje je član Međunarodnog udruženja kemijskih društava, inicijatora Međunarodne godine kemije, uključilo se u akcije vezane uz promociju kemije. Tako će na kemijskom odsjeku PMF-a imati dan otvorenih vrata, surađivati sa školama diljem Hrvatske, a jedan od glavnih ciljeva je popularizirati ovu znanost, posebice kod djece. Kao i u znanosti općenito, u Hrvatskoj ni kemija ne prolazi ni bolje ni gore od drugih. Profesor Cvitaš kaže da je nekad Hrvatska imala puno jaču kemijsku industriju, koja je, na žalost, podijelila sudbinu ostalih grana hrvatske industrije. Sukladno tome, radnih mjesta za ljude koji su diplomirali kemiju, uglavnom nema.

– Trenutačno praktički nema zapošljavanja. Kažem trenutačno zato što se nadam da će se to promijeniti. Mnogi mladi, koji bi se odlučili za studij kemije, imajući na umu da se nakon diplome neće moći zaposliti u struci, odlaze na druge fakultete. Mi ovdje na PMF-u podučavamo fundamentalnu kemiju i tu smo najjači u Hrvatskoj. No studenata je malo – već dugi niz godina upisujemo oko 80 studenata godišnje, a diplomira ih približno 40 godišnje. Polovicu izgubimo negdje putem. Ima određeni broj djece koji zavole kemiju od malih nogu, bilo da se netko od obitelji njome bavi ili ih privuče neki od njihovih nastavnika. Oni zavole kemiju, a obično su i jako marljivi, uče, idu na natjecanja, dođu k nama, upišu studij, prozuje kroz njega i onda obično odu u inozemstvo. Takvih ljudi godišnje ima oko petero. Od njih petero, četvero odlazi u inozemstvo i nikad se više ne vrati – objašnjava prof. Cvitaš.

Jedan od najskupljih studija

Na Kemijskom odjelu također pripremaju učenike za međunarodne Olimpijade u kemiji, i to već 11 godina. Tijekom tih 11 godina natjecatelji su dobili 26 medalja. Jedna od njih je i zlatna, a mladić koji ju je osvojio odmah nakon gimnazije dobio je stipendiju za američko sveučilište Stanford, gdje je završio studij. Zatim je doktorirao na Harvardu, priča nama naš sugovornik uz otvoreno pitanje hoće li se taj mladić vratiti u Hrvatsku. Ustvrdio je da ne vjeruje da će se vratiti. A studij kemije ni kod nas u Hrvatskoj nije nimalo jeftin. Čak je pri vrhu ljestvice skupljih studija.

Oni koji u svijetu stoje iza ideje o svjetskoj godini kemije naglašavaju kako je to strateška prilika da ova znanost bude izvučena u prvi plan i da cijeli svijet osvijesti u kojoj mjeri suvremena kemija sudjeluje u suvremenom životu. Na svečanoj ceremoniji otvaranja Međunarodne godine kemije, koja je potkraj siječnja održana u sjedištu UNESCO-a u Parizu, direktorica te organizacije Irina Bolkova kazala je kako se nada da će aktivnosti tijekom ove godine kemiju približiti ljudima, ali i da će je potaknuti da u budućnosti bude znanost s više odgovornosti.

Ona je također rekla će jedan od naglasaka UNESCO-a biti i to u kojoj mjeri kemija može osigurati održivi razvoj našeg planeta. U svakom slučaju, bit će ovo godina kada će kemija dobiti šansu da otvoreno pokaže što je učinila za svijet, ali i što još može učiniti.

Čista i zdrava pitka voda, koje ima u dovoljnim količinama, izazov je koji stoji pred suvremenom civilizacijom, koji mora riješiti želi li opstati – kemija i na ovome, ključnom području može ponuditi mnogo novih ideja i tehnologija.

Održiva proizvodnja hrane dostatne za kvalitetnu prehranu sve većeg broja stanovnika našega planeta također je jedan od najvećih globalnih izazova – kemija je i do sada pokazivala da na ovom polju može učiniti jako mnogo.

Zahvaljujući kemiji, danas imamo na tisuće suvremenih lijekova, no pravi izazovi tek su pred znanstvenicima koji rade na sve modernijim i sve "pametnijim" lijekovima koji će bolesti liječiti bez težih nuspojava.

Iako se kemiju optuživalo za stvaranje golemog broja proizvoda štetnih za okoliš, jedan od zacrtanih ciljeva je i pokazati da kemija i te kako može pomoći u stvaranju proizvoda koji će biti prijateljski za okoliš.

Brojna tehnološka dostignuća nezamisliva su bez materijala koje je proizvela kemija. No, budućnost za ovu vrstu znanosti tek počinje.

Ovo je jedna od tema koja najviše zaokuplja suvremeni svijet u grozničavoj potrazi za novim izvorima energije. Proizvodnja alternativnih goriva, baterija za automobile na električni pogon i drugoga nezamisliva je bez kemičara.