Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 30
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Dužnički vrtlog

Agoniju žena iz Kamenskog proživljava 69.000 radnika

Štrajk glađu radnica Kamenskog (1)
Petar Glebov/PIXSELL
03.10.2010.
u 23:00

Prosječan spor za naplatu potraživanja mogao bi se riješiti za 4 do 6 mjeseci, ali mi smo opterećeni starim predmetima, kaže sudac Šepić

Radnice Kamenskog nisu jedine zaposlenice u Hrvatskoj koje rade, a mjesecima ne primaju plaću. U toj se poziciji nalazi čak pet posto zaposlenih u zemlji, odnosno 68,7 tisuća radnika koji rade u tvrtkama i kod obrtnika s blokiranim računom.

U sindikatu kažu da njima plaće možda ne kasne pet mjeseci uzastopno kao u Kamenskom, ali kasne po mjesec, dva nakon čega nešto dobiju pa opet kreće iščekivanje i natezanje s upravom i vlasnicima. Samo u srpnju iznos neplaćenih obveza zbog kojih su tvrtke u blokadi skočio je za milijardu kuna, od početka godine za 3,5 milijardi kuna. Podaci Fine otkrivaju da je najaktivnija u kažnjavanju dužnika država – čak polovica blokirane svote neplaćeni su porezi i doprinosi.

Prečaci za plaću

Država je tu donekle u povlaštenoj poziciji jer njezina potraživanja imaju prednost, dok ostali čekaju u redu ili koriste druge, sve slabašnije mogućnosti da dođu do svog kapitala. Nenad Šepić, sudac Visokoga trgovačkog suda, kaže da imaju strašan priljev novih predmeta i tužbi za naplatu potraživanja.

– Nitko nikome više ne plaća. Tuženici nemaju novca, otežu i nastoje prolongirati obvezu, a tužitelji nemaju druge načine nego tužiti – kaže sudac Šepić. No stara boljka sporog sudovanja mnogima će doći glave jer trgovački sudovi trenutačno rade na predmetima koji su pristigli 2007. godine.

– Prosječan spor za naplatu potraživanja mogao bi se riješiti za četiri do šest mjeseci, ali mi smo opterećeni starim predmetima – kaže Šepić te objašnjava da su trgovački sudovi dobili nalog da rješavaju stare predmete neovisno o vrijednosti spora. Proizlazi da će tužbe koje sada stižu na naplatu doći na red tek 2013. godine.

– Sa stajališta interesa ekonomije i poduzetnika bilo bi korisnije da radimo nove predmete jer bi to uvelo više reda – kaže Šepić.

Budući da su sudovi usko grlo, raste pritisak na Vladu da nešto učini i iz poduzetničkih i iz radničkih krugova. Sindikalist Ozren Matijašević kaže da u većini blokiranih poduzeća nema sindikata, jer bi u protivnom bilo daleko više buntova sličnih onome u Kamenskom. Prije desetak godina blokirane su tvrtke koristile razne prečace da bi isplatile plaće, pa i žiro-račune sindikata, no sada je to mnogo teže. Poduzetnici kažu da je prebacivanje imovine na druge pravne subjekte i slanje prezadužene tvrtke u stečaj jedan od načina na koji problematični vlasnici bježe od stvorenih dugova i obveza. Država tome planira doskočiti tako što će (opet) vlasnicima loših tvrtki zabraniti da osnivaju nove, no oni će tome lako doskočiti tako što će otvarati tvrtke na rodbinu i prijatelje. Trgovačke sudove zatrpat će i obveza upisivanja vlasnika 18 tisuća društava s ograničenom odgovornošću u sudski registar, što će stajati 30-ak milijuna kuna.

Skraćen postupak

Taj posao mora biti gotov do kraja listopada. Poduzetnici tvrde da je cijena od 1600 kuna za taj upis preskupa. Ovaj tjedan promijenjen je Stečajni zakon kako bi se skratila stečajna procedura nad tvrtkama bez zaposlenih, a očekuje se i niža cijena pristojbe koju mora platiti subjekt koji predlaže stečaj.

Komentara 45

OB
-obrisani-
07:33 04.10.2010.

Mihac Svaka cast.

OB
-obrisani-
00:31 04.10.2010.

BANDO LOPOVSKA-sta radite narodu? Navedite jeda slucaj u Njemackoj u 50 god, da regularno zaposlen radnik, potpisnik kolektivnog ugovora nije dobio placu tacno u MINUTU !

UT
utatica
08:07 04.10.2010.

Mihac, djleomično se slažem s tobom. 1989 radila sam u Astri, (Jugoslavija) tri mjeseca nisam dobila plaću, da stvar bude gora firma mi nije prosljeđivala ni dječji doplatak već ga je zadržavala, kad sam se pobunila kolege i kolegice nisu se svrstale uz mene već uz \"vladajuće\" Napustila sam Astru, (kolegice su posivile u Astri i goidnama životarile uz Olujićku) uzela sam klupu na Trešnjevačkoj i prodavala grincajke do 1993 dok nisam osnovala firmu za 100 DM kupila lu Konščionskoj čarapa i stala na klupi na Črnomerecu počela prodavati, danas je situacija bitno drugačija. Znam za primjer u Bili, prijateljica je imala 40 preokovremenih dana, niti love niti slobodnih dana, nakon pobune kolegice su prestale s njom razgovarati, šta onda očekivati od ovih jadnih žena koje cvile (tobože soicjalno osjetljivom) Jospoviću za vratom, na njihovom bih mjestu uzela stroj, odnjela ga doma, ako ima i sirovine, ako nema kupila restle na kile i počela šivati kuhinjske krpe, navlake za jastučiće, zavjesice, čistila bih, peglala po kućama ali za neizvjesne 2000 tisuće ne bih radila. Slažem se s tobom da je problem u narodu koji je navadan patiti, služiti i šutjeti, koji nije navadan zauzimati se za opće dobro dok ima nešto u tanjuru, uvijek se sjetim radnica iz Komericjalne banke, šutile su dok su po nalozima uprave činile prljave transakcije, odnsno dok se oštećiovalo štediše, kad se banka počela urušavati , kad je njihova plaća bila u pitanju zvale građane u pomoć, zato mislim da nam ovo treba dok ne naučimo regairati na svaku dlaku, jer kad dopustiš vladajućima slobodu onda nemaju mjere, treba odmah i na svaku sitnicu reagirati. Smatram da su nam nacionalini naboj i ponos potrebni kako bismo s ljubavlju uredili Lijepu našu po mjeri njenih građana i naravno sačuvali njezina materijalna i kulturna blaga za naše potomke, pri tome treba naučiti ne nasjedati na nacionalnu retoriku već vrednovati djela, niti je Mesić crveni iako je glumio takvog,. što je dokazano aktivnostima oko osloboađanja Glavaša niti je Sanader crn kako se predstavljao što je dokazao izručenjem Gotovine, pravljenje ustupaka Srbima, Zakonom o golfu, u zakon o diskrimnaicji uvođenje termina -rodnost.... već obojica imaju zajednički nazivnik - lopovi što su dokazali suradnjom na oobstrano zadovoljstvo, naravno dok ne bi zagrizli u isti plijen kad bi jedan drugome prijetili Uskokom ko pravi kriminalci, pošten čovjek bio on crven ili crn raditi će za pravdu i opće dobro, raditi će na pomirenju u narodu i težiti procesurianju i eliminiranju i crvenih i crnih i žutih i zelenih vragova (kriminalaca).

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije