S krizom se povećao broj mladih koji žive s roditeljima. U Hrvatskoj 66 od 100 mladih u dobi do trideset godina, oko 355 tisuća od 538 tisuća mladih te dobi, živi s roditeljima i po tome smo na 22. mjestu među državama članicama EU. Veći broj odrasle djece ovisne o roditeljima imaju samo Slovenija, Slovačka, Cipar, Italija i Malta, navodi Eurofound u najnovijem istraživanju o socijalnom statusu mladih Europljana.
Gube povjerenje u državu
Godine 2007., kad je rađeno slično istraživanje, kod roditelja je u Hrvatskoj živjelo 62 posto mladih, dok je u Europskoj uniji kriza povećala njihov udio sa 44 na 48 posto. Gotovo polovica mladih koji žive u kućanstvu s roditeljima doživljava neki oblik deprivacije ili ozbiljne neimaštine. Najmanje je siromašnih među mladima, oko 2%, u Luksemburgu, Hrvatskoj 12%, a Bugarskoj i Rumunjskoj najviše jer se tamo svaka druga mlada osoba bori s neimaštinom. Mladići češće žive s roditeljima od djevojaka, svaki treći mladić u dobi od 25 do navršenih 29 godina u roditeljskoj je kući, kao i svaka četvrta djevojka. Posljednjih godina najveći porast broja djece ovisne o roditeljima zabilježen je u Mađarskoj (36%), a slijede Slovenija (21%), Litva (17%) i Poljska (15%).
– Borba protiv nezaposlenosti mladih mora biti prioritet europske i nacionalnih vlada – kaže Juan Menéndez-Valdés, direktor Eurofounda, dodajući da isključenje mladih s tržišta rada ima dalekosežne posljedice. Osim ekonomskog, takvo stanje uključuje i gubitak povjerenja u društvo te socijalnu isključenost.
Anna Ludwinek, voditeljica istraživanja, dodaje da se mladi bez posla stalno suočavaju s nedostatkom socijalne podrške, osjećaju se usamljeno i imaju nižu razinu mentalnog blagostanja. Istraživanje je pokazalo i da mladi gube povjerenje u institucije države, s iznimkom policije, i nerado se aktiviraju u javnom životu. Hrvati, Bugari i Mađari imaju najmanje povjerenje u vlast i daju joj ocjenu tri na skali od jedan do deset, a skandinavske zemlje prednjače s ocjenom šest. Mladi ljudi u velikoj mjeri percipiraju napetosti između etničkih i vjerskih skupina te između skupina različite spolne orijentacije. Etničke tenzije najmanje su izražene u Slovačkoj i Portugalu, manje od 10%, u Hrvatskoj su one problem za trećinu mladih, a Belgiji i Francuskoj za svakog drugog.
Samo sezonac...
Zašto se još nisu osamostalili, upitali smo dvoje mladih ljudi u Hrvatskoj. Dino Soldo (27) iz Vinkovaca s troje mlađe braće živi kod majke umirovljenice. Nakon trgovačke škole nekoliko je godina uzalud čekao posao na burzi. Prekvalificirao se za kuhara, sezonski konobario, radio na građevini i kao prodavač... Mia Angelo (19) iz Svete Nedjelje pauzira godinu jer nije uspjela upisati željeni fakultet. Živi s roditeljima i trima sestrama. Na jesen kani upisati studij stomatologije u Zagrebu. Dotle će pomagati mami u kući i u vrtu punom povrća...
>>Kako žive mladi u Hrvatskoj: 'Samo da nisam više na grbači roditeljima'
I što? Otkud uopće pravo nekome osuđivati za ovo?! Od čega da ljudi žive?! Gdje da rade?! Pitanje ovima što bi osuđivali, jeste li vi ljudi normalni?! Tko može očekivati od mladog čovjeka u Hrvatskoj da se osamostali?! Bez posla i redovitih primanja dostojnih čovjeka nema nikakvih pozitivnih pomaka. Što očekujemo, da svatko od pola milijuna mladih ljudi ima neku revolucionarnu ideju za realizaciju kako bi se sam zaposlio?! Takvih se na prste dvije ruke može nabrojati, oni su vrlo snalažljivi i oni nisu predmet ove priče, jer su si već riješili budućnost. Stvar je u tome da okosnica društva nisu oni, nego svi ovi ostali koji to ne mogu. Najlakše je Vladi da se ogradi od svega i sve razdijeli domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama, prst u u`vo i high life. U tom slučaju Vlada ovoj zemlji uopće nije potrebna, jer ne brine o građanima. Građani čine državu, zbog građana ona postoji kao i njena Vlada koju biraju građani. Što će državi Vlada koja se skida od svega?! Da gledamo kako premijer pleše s Maorima o državnom trošku?! Horor.