Kolona automobila s plavo-žutim zastavama prolazi Kijevom, a na suncu se ističe natpis “Ukrajina je nedjeljiva“. Građani na ulicama, nova vlada i aktivisti ujedinjeni su oko sutrašnjeg referenduma na Krimu: “Nelegalan je i nećemo ga priznati“. No južni poluotok Krim, s dva milijuna stanovnika, gotovo je zatvoren za ulaz i nema sumnje da će 76 posto stanovnika, čiji je materinji jezik ruski, glasovati za priključenje Rusiji. Što će se dogoditi u ponedjeljak, nakon objave rezultata, nitko se ne usuđuje prognozirati. Do srijede je odande pobjeglo 399 ljudi, kaže Vlada u Kijevu, očekujući val izbjeglica.
“Ljudi se boje za život“, istaknuo je u srijedu državni tajnik za obranu Andrij Parubij. Ondje se nalazi 24 posto etničkih Ukrajinaca te 12 posto Tatara, koji su po vjeri muslimani, podatak je iz 2001. godine. “Oni bi mogli biti žrtve”, upozorio je Parubij. Sovjetska represija nakon Drugog svjetskog rata još uvijek nije izblijedila iz sjećanja. Tajnik za obranu naglašava da evakuacije stanovništva s poluotoka neće biti. “To je upravo ono što žele Rusi“. Prihvatni centri, međutim, pripremljeni su.
Šimonović ocjenjuje prava Rusa
Na ulazu u Krim nalaze se naoružani proruski vojnici. Novinari se sve teže probijaju. Jedan ukrajinski novinar rođen u Australiji podmitio je sa 300 kuna stražara na graničnom prijelazu, kaže u Kijevu njegov prijatelj. Aktivistica Olena (45) tvrdi da je na automobil njenih kolega, prosvjednika s kijevskog Trga nezavisnosti, otvorena vatra. Priključili su se grupi novinara, a kada su otkriveni na prijelazu, jedna je osoba pogođena, no izvan je životne opasnosti.
Za prorusku stranu oni su provokatori. Moskva tvrdi da to nisu službeni ruski vojnici, nego lokalni stanovnici koji su se sami organizirali u cilju obrane od nove, “fašističke“ vlade u Kijevu. Rusija optužuje revolucionarnu vlast za državni udar u kojem je prošli mjesec srušen predsjednik Viktor Janukovič, koji se sada nalazi u Rusiji. Tvrdi da je ruska manjina, napose u istočnim dijelovima zemlje, sada ugrožena. Je li tome doista tako, priopćit će Ivan Šimonović, specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda zadužen za ljudska prava. Osam dana je proveo u L’vovu, Kijevu i Harkivu, odnosno u zapadnoj, središnjoj i istočnoj Ukrajini. Zapad je uporište ukrajinske nacionalne svijesti, a istok proruskih osjećaja.
"Spreman sam uzeti oružje i ići braniti Ukrajinu"
U Kijevu, istovremeno, govori se i ukrajinski i ruski, televizija se gleda na oba jezika, a u kafićima se slušaju ruske pjesme, baš onako kao što je bilo prije krize. No među stanovnicima je zavladao nemir, pozorno čitaju novine, a u podzemnoj željeznici vlada potpuna tišina. Ni prije sukoba, doduše, nisu pokazivali emocije, ali sada je situacija drugačija.
Nezaposleni Serafim Kučinski (18) tražio je posao, no sada se učlanio u Ukrajinsku ustaničku armiju, nekad vojsku koja se borila protiv nacista i komunista, a danas nacionalnog pokreta bez predstavnika u parlamentu. „Spreman sam uzeti oružje i ići braniti Ukrajinu“, naglašava. „Odlučio sam kada sam na televiziji vidio što se događa.“ Na Trgu nezavisnosti (Maidan), srcu revolucije, nalaze se mnogi nezaposleni ljudi odlučni poći u rat. Osim barikada, cigli i automobilskih guma, gdje se još uvijek osjeća vonj paljevine, grupa muškaraca u vojnim odijelima vježba hrvačke zahvate. Već na prvi pogled jasno je da se nikada nisu našli u pravoj tučnjavi, a kamoli borbi.
No vlada poziva sve revolucionare na priključenje novoosnovanoj Nacionalnoj gardi koja je prije dva dana počela s obukom 20.000 novaka. Kijev optužuje bivšeg predsjednika Janukoviča da je rasformirao vojsku pa da stoga raspolažu sa samo 6000 spremnih vojnika. Državni tajnik za obranu Parubij odbio je reći hoće li ukrajinska vojska ući u Krim proglasi li poluotok odcjepljenje. Ondje se nalazi manji broj slabo opremljenih Ukrajinaca. „No borbeni duh naših vojnika na visokoj je razini“, poručio je na novinskoj konferenciji.
Hruščov je Krim poklonio Ukrajini
Dok je on govorio u Kijevu, aktualni premijer Arseni Jacenjuk već je bio na letu za Washington. Ondje je od američkog predsjednika Obame zatražio vojnu intervenciju. Već danima, naime, Kijev odašilje apele NATO-u i Zapadu. Godine 1994., tri godine nakon nezavisnosti, Ukrajina se odrekla nuklearnog oružja pa samostalno više nema čime prijetiti. Na tadašnjem sastanku u Budimpešti, potpisan je sporazum prema kojem Rusija priznaje sadašnje granice, zajedno s Krimom kojeg je 1954. sovjetski predsjednik Nikita Hruščov poklonio Ukrajini.
Suverenitet nad strateški važnim poluotokom, odakle su Rusi stoljećima prijetili turskim tjesnacima na Crnom moru, Hruščov je prebacio s Rusije na Ukrajinu kako bi pridobio lojalnost Ukrajinaca, žrtava Staljinova režima. S obzirom na centralnu diktaturu Sovjetskog Sveza, taj transfer nije bio velika stvar. Putin, međutim, više ne priznaje sporazum iz Budimpešte. Tvrdi da su Rusi ugroženi zbog „ilegalnog, revolucionarnog prevrata“ u Kijevu. Zapad pak ne priznaje nedjeljni referendum, potvrdile su Sjedinjene Države i Njemačka. Unatoč tome, neće vojno intervenirati. Ukrajina im nije toliko bitna, a ratom ne žele ugroziti svoja gospodarstva i interese.
Posebni odnosi Njemačke i Rusije sežu još u doba hladnog rata
Europska unija bi idući tjedan trebala objaviti sankcije Rusiji, među kojima je zabrana putovanja i zamrzavanje imovine svima koji su sudjelovali u rascjepu Ukrajine. Bogati Rusi tako će biti odsječeni od svojih vikendica te će im biti blokirani računi u europskim bankama. Imena su zasad nepoznata. Istu mjeru donio je i SAD, no ona će kudikamo više pogoditi EU. Trgovina između EU i Rusije vrijedila je 335 milijardi dolara, deset puta više nego između SAD-a i Rusije, podatak je za 2012. U Europu odlazi većina ruskog izvoza nafte i plina.
Kao u slučaju Grčke i gospodarske krize, ponovno je pritisak na Njemačkoj, najjačoj zemlji EU. Berlin se već tjednima opire uvođenju oštrih sankcija, koje mahom traže baltičke zemlje, koje su u permanentnom strahu od Moskve, potaknutom mučnom prošlošću. Njemačka lobistička organizacija, Komitet za istočnoeuropske odnose, tvrdi da će sankcije zatvoriti 300.000 radnih mjesta ovisnih o trgovini s Rusijom. Osim toga, trećina energenata dolazi im iz te zemlje. No bilo bi nepravedno optuživati Angelu Merkel za blokiranje sankcija samo zbog želje da što više mercedesa proda ruskim oligarsima.
Posebni odnosi Njemačke i Rusije sežu još u doba hladnog rata, o kojem se sada ponovno govori, kada je Berlin uspostavio „istočnu politiku“. Vjerovao je da će do njemačkog ujedinjena, odnosno normalizacije odnosa s Istočnom Njemačkom i Sovjetskim Savezom doći malim koracima u trgovini, kulturi, osobnim i političkim kontaktima. Za njemačku vladu to je bio način izbjegavanja trećeg svjetskog rata, napose na njenu tlu.
"Ukrajina se sprema za veliku invaziju iz svih pravaca"
Nijemci su imali drugačiji pristup u odnosu na Amerikance. Za SAD je hladni rat dobiven zahvaljujući vojnoj i diplomatskoj čvrstini. Njemačko vjerovanje u hladnoratovski dijalog i sada dolazi do izražaja. Berlin je uvjeren u demokratizaciju Rusije suradnjom. I zato je Angela Merkel poručila da nikakve vojne intervencije u Ukrajini neće biti.
„Ukrajina se sprema za veliku invaziju iz svih pravaca“, upozorio je međunarodnu zajednicu ukrajinski državni tajnik za obranu, vidjevši oklijevanje Zapada. Ako idući tjedan ukrajinska vojska uđe na Krim, Rusi bi mogli odgovoriti upadom s proruskog istoka zemlje, juga pokraj luke Odese te Transdnjestrije, proruskog separatističkog dijela Moldavije na jugozapadu.
Nismo fašisti nego domoljubi
Od sličnih mogućih intervencija u budućnosti strahuju baltičke zemlje s ruskim manjinama, nastanjenima ondje tijekom razdoblja Sovjetskog Saveza. Ruski upad Gruziju, a Moskva je 2008. podržala separatističke regije Južnu Osetiju i Abhaziju, bilo im je dovoljno upozorenje, tvrde. No ni jedna zemlja nije spremna ratovati s Rusijom.
I zato će Zapad tražiti diplomatska rješenja. Njemačka je 2008. blokirala ulazak Ukrajine i Gruzije u NATO, što je bilo u skladu sa željom Rusije. EU je tada uveo tzv. politiku „istočnog partnerstva“, stvorenu kako bi se Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju, Bjelorusiju, Armeniju i Azerbajdžan stavilo u uski gospodarski i politički odnos s Bruxellesom, no ne i na put brzog članstva u EU. Janukovič je to pokvario u studenom dogovarajući suradnju s Rusijom, što je bio okidač revolucije na Trgu nezavisnosti. Za rusofile je sadašnja kriza dokaz da se s Rusijom ne treba igrati rata. Za rusofobe upravo suprotno: da je naivno misliti da će Putin ikada postati europski demokrat.
"Ja sam za Ukrajinu nezavisnu i od Bruxellesa i Moskve"
Stanovnici Kijeva, koji su u početku prosvjedovali protiv korupcije i lošeg sustava, koji se nije promijenio u posljednje 23 godine, sada su prisiljeni pratiti geopolitičko nadmetanje.
„Ja sam za Ukrajinu nezavisnu i od Bruxellesa i Moskve“, ističe na Trgu nezavisnosti Ruslana Sidorčuk (26), prosvjednica na barikadama od prosinca. „Cijelo vrijeme smo nažalost bili ovisni o Rusiji, a sada ćemo biti o EU“, kaže dok se u zraku osjeća vonj spaljenih guma. Stotine građana, još uvijek na barikadama, očekuju reakciju Zapada. Ostane li ona samo na najavljenim sankcijama, mnogi će ostati razočarani. Dio bi pak mogao krenuti u gerilsku borbu na Krim. „Čekamo zapovijed“, govori Serafim Kučinski. Nekoliko ostalih članova s obilježjima Ukrajinske ustaničke armije dodaje: „Branit ćemo zemlju. Mi nismo nikakvi fašisti i rasisti, kako nas Rusi nazivaju. Već samo domoljubi koji vole Ukrajinu.“ Na njihovu šatoru vijori se crveno-crna zastava, simbol pokreta koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio na udaru Njemačke i Sovjetskog Saveza.
Uništeno plavo vozilo vojne policije ohrabruje ih. Pokraj vreća pijeska i hrpe automobilskih guma skupina ljudi pali vatru u željeznoj bačvi. Griju se i na radiju slušaju vijesti. Mnogim nezaposlenima život je konačno ispunjen. Diljem Trga nezavisnosti razasuto je cvijeće za poginule. Revolucionar Roman Hanjenko (38), iz vojnog kamiona otetog starom režimu, izvlači daske. Uskoro će postaviti tri metra visok križ. „Još uvijek ne znamo konačan broj mrtvih“, poručuje.
>>Ruski vojnici osvojili selo. Ukrajina: 'To je vojna invazija'
>>Novi 'Hladni rat': Ukrajinska 'bitka' Obame i Putina
Koju glupost će još izmisliti. Ukrajina može biti sretna što će rusi uzeti samo Krim jer da žele mogu uzeti pola Ukrajine nitko im od njihovih tobožnji prijatelja neće pomoći. Kakav Obama, kakava Unija.