Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 158
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Kako je izgledalo?

Vukovar poput Venecije: Sjećanja na Veliku poplavu 1965. godine

vukovar poplava
Foto: Tatjana Požgaj
1/13
19.06.2013.
u 16:00

Najviši vodostaj Dunava do sada zabilježen je 1965. godine, a voda je u središtu grada bila duboka i do dva metra

Proteklih dana kada su sve oči Vukovaraca i stanovnika naselja uz Dunav radi opasnosti od poplava bile uperene prema moćnoj rijeci, stariji Vukovarci prisjećaju se i nekih ranijih poplava i visokih vodostaja. Najviši vodostaj Dunava do sada zabilježen je 1965. godine kada se vodostaj zaustavio na 769 centimetara što je do sada najviši vodostaj ikada. Stariji Vukovarci i danas se prisjećaju tih kataklizmičkih prizora središta grada koje je bilo pod vodom. Vukovar je te godine desetak dana živio kao Venecija.

– Ono je zaista bilo strašno. Cijelo središte grada pod vodom pri čemu je ona na nekim mjestima bila duboka i do dva metra. Kretanje središtem je bilo moguće samo u čamcima, kaže vukovarski kroničar Mirko Kovačić (83) koji se i danas jasno sjeća svih dešavanja tih dana u Vukovaru. Govoreći o tim danima kaže da je razina vode u središtu bila toliko visoka da su izmjerena 52 centimetra vode iznad današnjeg pješačkog mosta u središtu grada. I te godine vodni val je danima dolazio do Vukovara da bi svu svoju silinu pokazao krajem lipnja kada je poplavio grad. Pod vodom je bilo središte grada i područje sve do današnjeg Hrvatskog doma. Voda je poplavila i Radnički dom, područje današnjeg naselja Olajnica kao i zgrade u naselju Rupe gdje je u prizemlju bilo do 1,5 metara vode. Poplavljena je i bila današnja luka kao i cesta na Priljevu, koja spaja Vukovar i Borovo Naselje, tako da se u Vukovar nije moglo doći cestom. Vozila su se ostavljala tamo poslije čega se dalje išlo pješice ili čamcima. Pokušalo se probiti i nasipe na vojvođanskoj strani radi čega su i neka tamošnja sela pretrpjela velike štete ali bez velikog uspjeha. Voda je jednostavno bila tolika da nije bilo pomoći za grad.

Poplava u Vukovaru dovela je do evakuacije 4.500 građana, rušenja 118 kuća dok je materijalna šteta procijenjena na oko 10 tadašnjih milijardi dinara. Poplavljeno područje u Vukovaru bilo je ispresjecano daskama postavljenim po buradi, klocnama i sličnim priručnim predmetima po kojima su se danima kretali građani. Kovačić se prisjeća kako su drvene skele bile postavljene na obje strane ulice kako bi se građani mogli normalno kretati. Istim tim drvenim skelama Vukovar je u srpnju 1965 godine posjetio i predsjenik SFRJ Josip Broz Tito. Kovačić kaže kako je Tito, zajedno sa suradnicima među kojima je bila i Jovanka Broz, obišao sva poplavljena područja te da se posebno interesirao za Radnički dom i Hrvatski dom.

Vukovara u vrijeme te velike poplave sjeća se i Tatjana Požgaj (80).

– Sjećam se da je voda nekako jako brzo došla. Kasnije se, međutim, danima povlačila. Kada se konačno povukla svi smo bili srećni. Sjećam se i da je u gradu vladalo neko zajedništvo. Ljudi su pomagali jedni drugima, izlazili u susret na sve moguće načine. Ništa nikome nije bilo teško. Nije bilo ni krađa. Sjećam se i da je dio poplavljenih prodavaonica bio zatvoren ali i da je dio ipak radio. Digli su robu na višlje i radili. Dolazilo se do njih čamcima. Poslije se građanima pomagalo na razne načine. Bilo je tu i nepovratnih kredita, pozajmica i slično samo da se štete što prije saniraju, kaže Požgaj. U borbu protiv poplava kao i spašavanja ljudi i imovine bila je uključena i tadašnja JNA. Civilne poslove vodila je Narodna zaštita.

– Nije bilo nigdje organiziranog smještaja za evakuirane ljude. Svi su se snalazili kako su znali. Ipak, najčešće je to bio privremeni smještaj kod prijatelja i rodbine. Voda je donošena u centar iz drugih područja grada jer ova iz centra nije bila za korištenje, prisjeća se Kovačić dodajući da su te godine Vukovar zajedno poplavili Dunav, Vuka i podzemne i kanalizacijske vode.

Jedan od osnovnih razloga poplave grada bila je i činjenica da uz Dunav nije bilo nikakvih nasipa. Dodatni problem predstavljala je i anomalija ušća Vuke u Dunav koja se do tada ulijevala uzvodno kod otoka sportova. Ta velika poplava iz 1965 godine bila je i signal za početak izgradnje nasipa kod Vukovara. Promijenjeno je i mjesto ušća Vuke u Dunav. Izgrađeni su i podignuti nasipi uz Dunav i Vuku tako da je i vizura Vukovara dobila jedan sasvim drugi izgled.

>>Vodostaj Dunava iznosio je 724 centimetra, drugi najviši u povijesti

>>Pogledajte fotografije poplavljenih područja snimljene iz zraka!

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije