Broj krava u Krapinsko-zagorskoj županiji u posljednjih sedam godina gotovo se prepolovio. Sa 15.026 krava, koliko ih je bilo 2003. godine, taj je broj 2010. godine pao na samo 7663 krave. No još je porazniji broj vlasnika krava. Sa 3129, koliko ih je bilo 2003. godine, 2010. godine broj vlasnika krava u Zagorju pao je na samo 558, dakle u sedam godina broj Zagoraca koji drže krave pao je pet i pol puta. U svemu tome jedina pozitivna brojka može biti da je količina otkupljenog mlijeka za mljekare pala samo 15-ak posto, sa 14 milijuna litara 2003. godine na 12 milijuna litara prošle godine.

Zagorci u Europi

Kako se hrvatski proizvođači mlijeka mogu nositi s onima u Europskoj uniji, tema je i Prve međunarodne konferencije o budućnosti proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj koja je počela jučer, a završava danas u Termama Tuhelj u Tuheljskim Toplicama. Ona je uz mljekare iz Hrvatske okupila i mljekare iz Francuske, Nizozemske, Italije, Belgije i Austrije. Predsjedao joj je član Europskog parlamenta i član Odbora za poljoprivredu Martin Heusling, a domaćin im je bio predsjednik Hrvatskog saveza Igor Rešetar.

– U posljednje dvije, tri godine proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj drastično se smanjuje i krajnji je rok da se nešto poduzme. Godišnje potrebe hrvatskog stanovništva za mlijekom iznose milijardu litara godišnje, a očekujemo da će se ove godine u Hrvatskoj proizvesti svega 600 milijuna litara. Proizvodnja nam godišnje pada sedam posto i to unatoč tome što nam kvota proizvodnje ulaskom u Europsku uniju iznosi 770 milijuna litara. Dakle, 40 posto mlijeka i raznih drugih mliječnih proizvoda moramo uvesti, a kad i ako jednog dana ispunimo kvotu, morat ćemo uvoziti još 200-300 milijuna litara godišnje, rekao je predsjednik Hrvatskog saveza Igor Rešetar dodajući da je cilj ove konferencije u Zagorju upravo definiranje neophodnih mjera buduće nacionalne agrarne politike za povećanje konkurentnosti hrvatskog seljaka s onima iz EU i održive proizvodnje u Hrvatskoj, a uskoro i na jedinstvenom europskom tržištu.

Promjene zakona

– Da bi naš seljak bio konkurentan europskom, hitno bi trebalo doći do promjena zakona o legalizaciji postojećih poljoprivrednih objekata, jer ovakav kakav je danas je preskup i nije provediv. Drugo je primjena Pravilnika o nitratnoj direktivi. Hrvatski seljak, naime, još uvijek nema tolike kapacitete da čak šest mjeseci može u vodonepropusnim betonskim cisternama skladištiti gnoj i gnojnicu. Tu je i usklađenje raznih drugih pravilnika i, naravno, isplata potpora. Sve dok se ti problemi ne riješe, hrvatski seljak neće biti konkurentan onome u Europi jer nam poticaji koje daje država služe isključivo za pokrivanje osnovnih troškova proizvodnje i tekuće poslovanje – rekao nam je čelni čovjek Hrvatskog saveza mljekara Igor Rešetar.