Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 193
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
jezična analiza

Kakvim hrvatskim govore predsjednički kandidati

Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović
Foto: Anto Magzan/Pixsell
1/6
06.01.2015.
u 08:20

Usporedba: I gđa Grabar-Kitarović i g. Josipović govore njegovanim hrvatskim standardnim jezikom, a na način izražavanja utjecale su njihove profesije

Želi li se tkogod upustiti u jezičnu i stilsku analizu javnih nastupa predsjedničkih kandidata, zasigurno će doživjeti svojevrsno sažaljenje jer bi se takav analitičar morao suočiti s preslušavanjem brojnih političkih govora predsjedničkih kandidata te bilježenjem jezičnih i stilskih značajki njihova izričaja pokušavajući za potrebe širega čitateljstva donijeti ponešto što bi moglo pripomoći boljem sagledavanju karaktera predsjedničkih kandidata. 

Forma presudna

Činjenica je da forma, odnosno način čijega izražavanja, izbor riječi ili upotreba nestandardnoga jezika mogu biti presudni prilikom razvijanja sklonosti birača pojedinomu kandidatu. No, koliko forma uzima barem dio relevantnosti ako smo svjesni da je sadržaj važniji? Vjerojatno je riječ o malom udjelu u stvaranju slike o kandidatima jer se ipak iz načina čijega izricanja misli, iz njegova diskursa, dijalektne obojenosti, češće upotrebe određenih ključnih riječi može steći potpuniji dojam o vjerodostojnosti kandidata budući da se radi o parcijalnome nesvjesnome govoru koliko god uvjeti u kojima nam se kandidati obraćaju bili kontrolirani i koliko god kandidati bili dobro istrenirani i naučeni što će i kako govoriti. 

Za ovu kratku jezičnostilsku analizu odabrano je više javnih istupa upravo dvoje preostalih kandidata, a izostavljeni su pisani programi. 

Podatak da gđa Kolinda Grabar Kitarović vuče podrijetlo iz Grobinšćine, čakavskoga kraja u blizini Rijeke, apsolutno je nemoguće odgonetnuti iz njezinih javnih istupa. Naime, svojim je gotovo besprijekornim hrvatskim standardnim jezikom pokazala zavidnu sposobnost ovladavanja hrvatskim novoštokavskim standardom. Preslušaju li se njezini javni istupi u potrazi za naglasnim sustavom koji upotrebljava, lako se i površnom fonetskom analizom dolazi do zaključka da je gđa Grabar Kitarović gotovo savršeno ovladala novoštokavskim četveronaglasnim sustavom zapadnoga tipa.

Novoštokavski kratkouzlazni naglasak problem je za većinu čakavaca (i kajkavaca i staroštokavaca), ali ne iz za gđu Grabar Kitarović, koja bez ikakve dvojbe ima izvrstan sluh, a i njezina filološka naobrazba (diplomirala je engleski i španjolski) sigurno joj je bila od pomoći. Ima doduše i pokoje naglasno kolebanje u riječima poput ȉzostanak, postȍtak, korektȋv ili ȉstaknula

Može se reći da gđa Grabar Kitarović govori školovanim, visokim stilom hrvatskoga standardnog jezika pa su u njezinu diskursu sasvim prirodne i udomaćene riječi koje se rjeđe čuju u političkim govorima poput sukus, pretežito, nečinjenje, neprestance, najprotrebitiji (koji ne upotrebljava pogrešno kao neki političari kad kažu potrebite promjene umjesto potrebne promjene), a ne griješi ni kod upotrebe riječi zahvaliti, kao što se to često čini pa čujemo pogrešno zahvaljujem vam se što ste došli. 

Riječi koje najčešće upotrebljava gđa Grabar Kitarović jesu: bolje, (draga) Hrvatska, program, mladi, te izričaj gospodarska i socijalna kriza, a jaka je značajka njezina izraza autoritativno prvo lice jednine pa često započinje rečenice upravo tim gramatičkim oblikom: vjerujem, tvrdim, držim, znam ili spremna sam.

Dr. Ivo Josipović rođeni je Zagrepčanin, a to se povremeno i čuje u njegovim javnim istupima premda je i on izvrstan govornik svih četiriju novoštokavskih naglasaka. Ovladavanje novoštokavskim četveronaglasnim sustavom moguće je samo osobama sa sluhom, što je sasvim razumljivo kod g. Josipovića koji je glazbeno obrazovan, a usto je i skladatelj.

Kod njega je čak moguće registrirati i novoštokavsko prenošenje naglaska na proklitiku, što je odlika školovana jezika, pa nerijetko govori òd toga, òd sebe, ì jā. Doduše, „probija“ povremeno zagrebačka kajkavština pa čujemo premijȇr, fokusȋran, koncȅpt, a i neke jezične nesklapnosti poput unatoč toga, treba zanemarit, to sam istako, najkorumpiranija vlada ikad, što su značajke razgovornoga stila.

No, uopćeno govoreći, jezični stil kojim se služi g. Josipović na visokoj je razini, uz vrlo koncizno oblikovane rečenice i izričaje koji odaju govornika koji izvrsno barata hrvatskim standardnim jezikom, a pravnička izobrazba sigurno mu je u tome itekako pomogla. 

Najčešće riječi kojima se u javnim istupima služi jesu: ustav i ustavne promjene, ova zemlja, ova država, plan, efikasnije, pravednost, a kao značajka izraza svakako je česta upotreba prvoga lica množine moramo, možemo, provest ćemo, ali i prvoga lica jednine inzistirat ću, zalažem se, a takvi izrazi dolaze najčešće nakon uvodne rečenice u kojoj se ponajprije opisuje određeni problem.

Pokušamo li pak usporediti dvoje protukandidata za predsjednika Republike Hrvatske, uočavamo da u svojim dosadašnjim javnim istupima govore lijepim i njegovanim hrvatskim standardnim jezikom, a da su njihove profesije poprilično utjecale na način njihova izražavanja, pa tako gđa Grabar Kitarović govori uzornim hrvatskim jezikom vjerojatno i zbog svoje filološke izobrazbe, a g. Josipović svoje koncizne i zaokružene rečenice duguje i svojoj pravničkoj profesiji, pa i profesorskoj praksi.

>>Josipović je bio zatečen i u šoku, Grabar-Kitarović sigurna i u zanosu

Komentara 264

Avatar mimica
mimica
08:28 06.01.2015.

Pustimo sada i sdp i hdz,gledajuci njih dvoje kao nezavisne ljude i ono sto oni rade, ko normalan bi glasao za njega ???koji je to razlog da se njemu pokloni glas???

Avatar navijač
navijač
08:41 06.01.2015.

Govore po pravopisu i obecavaju isto ali je ogromna razlika u onome sto stvarno misle. Zato Hrvati birajte hrvatsku a ne jugo / srpsku opciju.

MA
manuutd
08:53 06.01.2015.

Reći će Hrvatski birači 11.01. već su prepoznali tko govori i diše hrvatski hrvatski zrak a ne vazduh regiona

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije