Definicija
Influenca ili gripa (jedan je izraz iz latinskog, a drugi iz grčkog jezika) jest najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Influenca se neizostavno pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija pa se zato naziva sezonskom gripom. Klinički je obilježena, ponajprije, općim simptomima, poglavito povišenom temperaturom i glavoboljom, te bolima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a nakon 1 do 2 dana pojavljuju se suhi kašalj i grlobolja. Influencu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća vrlo česta i teška.
Uzročnik
Postoje tri virusa influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva, pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus influence A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus influence A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera), te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. U proljeće ove godine u Meksiku se pojavio novi virus influence, a budući je nastao rekombinacijom više virusa influence u organizmu svinje nazvan je virusom svinjske gripe. Bolest se brzo proširila posvuda i poprimila pandemijski karakter. Virus se službeno naziva pandemijskim virusom A(H1N1)2009.
Epidemiologija
Influenca je kozmopolitska bolest s vrlo brzim širenjem i danas se od svih klasičnih infektivnih bolesti samo ona pojavljuje pandemijski (brzo širenje novog virusa u cijelom svijetu). Zbog toga je i priskrbila epitet “jedine neukroćene pošasti iz prošlosti”. Povijesno je osobito istaknuta velika pandemija gripe godine 1918., nazvana španjolskom, kada je od influence umrlo više od 50 milijuna ljudi širom svijeta. Sljedeća velika epidemija dogodila se godine 1957. (azijska gripa), te potom godine 1968. (hongkonška gripa). Od tada do 2009. godine bili smo u dugom međuepidemijskom razdoblju. Virus ptičje gripe A(H5N1) koji se pojavio još 1997. godine u Hong Kongu prešavši s ptica na čovjeka, na sreću, nije poprimio pandemijske značajke jer se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Manje ili veće epidemije pojavljuju se svake godine tijekom zimskih mjeseci, u Europi i u nas od prosinca do travnja, a na južnoj hemisferi od svibnja do rujna. Osnovna značajka koja određuje razmjere epidemije jest stupanj imunosti protiv virusa influence u određenoj populaciji. Kada se dogode veće antigenske promjene virusa influence A, za koji je razina protutijela u populaciji niska, mogu se pojaviti epidemije većeg opsega. Epidemije prouzročene virusom influence B uvijek su manjih razmjera, a pojavljuju se svakih 5 do 6 godina. Virus influence C uzrokuje blaži oblik respiratorne bolesti, najčešće samo običnu prehladu. Epidemija influence A počinje naglo, vrhunac dostiže za 3 do 4 tjedna, obično potraje 6 do 8 tjedana, te prestaje isto tako naglo kao što je počela. U epidemiji obično oboli 10 do 20% pučanstva, a u određenim populacijskim skupinama i do 50%. Nepoznato je gdje se nalazi i kako virus influence preživljava između epidemija. Također, u potpunosti nisu poznati čimbenici koji utječu na početak i završetak epidemije gripe. Prvi je znak epidemije influence porast broja djece s akutnim respiratornim infekcijama, a potom uslijedi nagli porast broja hospitaliziranih bolesnika zbog upale pluća, poglavito iz populacije starijih ljudi i kroničnih bolesnika. Tada se registrira i povećan broj izostanaka s posla i iz škole. Vrlo je važna epidemiološka značajka i porast stope smrtnosti među starijim osobama za vrijeme trajanja gripe (“višak smrtnosti”). Budući da je imunost protiv influence tipnospecifična, preboljenje bolesti prouzročene jednim virusom ne pruža zaštitu od drugog tipa virusa. Kako imunost najviše ovisi o hemaglutininu i neuraminidazi, koji se stalno mijenjaju, pojedinac i cjelokupna populacija neprekidno su izloženi infekciji virusima influence. Jedini prirodni izvor infekcije je čovjek. Kao kapljična infekcija, influenca se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. Suvremeni brzi ritam života u velikim gradovima, putovanja, te rad u velikim kolektivima i svakodnevni kontakt s mnogo ljudi idealni su uvjeti za brzo širenje influence. Virus se prenosi izravnim dodirom ili kapljičnim putem, te uporabom inficiranih predmeta. Zaražena osoba, govorom, kašljem ili kihanjem izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine.
Klinička slika
Inkubacija gripe (razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma) iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest nastupa vrlo naglo. Bolesnici uz visoku temperaturu i druge opće simptome osjećaju potpunu klonulost i nemoć, mučninu i gubitak teka, a neki su pospani, smeteni ili dezorijentirani. Temperatura može biti izrazito visoka, nerijetko i iznad 40 Celzijevih stupnjeva, osobito u prva tri dana bolesti. Povraćanje i proljev nisu rijetke pojave, osobito u male djece. U početku obično nema respiratornih simptoma, a nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj, a u nekih bolesnika i promuklost. Pojavom tih simptoma klinička slika influence postaje karakterističnija, a dijagnoza sigurnija. Temperatura obično ostaje povišena 4 do 6 dana. Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, nevoljkost, slab tek i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko tjedana.
Ovako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće u bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno u onih koji nemaju nikakvu imunost na tada cirkulirajući tip virusa. To su obično djeca i mladež. Obično su jasno istaknute razlike između kliničke pojavnosti gripe, osobito pri težem obliku bolesti i drugih prehlada. Bolesnici s gripom imaju mnogo teže simptome - visoku temperaturu s popratnom općom slabošću, glavoboljom i bolovima u mišićima koji katkad mogu biti vrlo jaki, sve do nemogućnosti kretanja (miozitis). Bolesnik u pravilu liježe u krevet („gripa obara s nogu”), a u većine se bolesnika nakon nekoliko dana pojavljuje uporan suhi kašalj.
Razlika između gripe i prehlade
No, influenca je teška, a katkad i pogibeljna bolest zbog brojnih i raznovrsnih komplikacija.
One mogu biti prouzročene samim virusom influence ili sekundarnim bakterijskim infekcijama, odnosno zajedničkim djelovanjem virusa i bakterija. Komplikacije su najčešće u samom dišnom sustavu (upale uha i sinusa, te pneumonije), ali mogu biti zahvaćeni i svi drugi organski sustavi. Osim što je česta, upala pluća je i najteža komplikacija influence, jer je odgovorna za većinu smrtnih slučajeva od ove bolesti. Poznata su dva osnovna, etiološki i klinički različita oblika upale pluća u influenci. To je primarna virusna pneumonija, prouzročena samim virusom influence, koja se češće pojavljuje u pandemijama, i sekundarna bakterijska pneumonija, čiji su uzročnici bakterije (pneumokok, hemofilus, stafilokok).
Liječenje
Osnovno liječenje influence jest simptomatsko, a označuje postupke za otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma bolesti ako su jače istaknuti. Ono uključuje mirovanje, nadoknadu tekućine obilnim pijenjem (ili infuzijom u težim oblicima bolesti), te uzimanje lijekova za snižavanje temperature i smirivanje kašlja. Budući da je gripa prouzročena virusima, antibiotici nisu učinkoviti pa se njima mogu liječiti samo bakterijske komplikacije, odnosno upala uha, upala sinusa i pneumonija. Danas postoje i specifični antivirusni lijekovi koji su učinkoviti u liječenju gripe, a prema mehanizmu djelovanja nazivaju se inhibitorima neuraminidaze. Oni blokiraju aktivnost virusnog enzima neuraminidaze (pogađaju Ahilovu tetivu virusa influence) čime se sprječava izlazak virusa iz inficirane stanice. Novi su antivirusni lijekovi u primjeni od 2000. godine. Postoje dva takva lijeka - oseltamivir (Tamiflu) i zanamivir (Relenza). Zanamivir je pripravljen samo u obliku aerosola (raspršivač), a primjenjuje se u odraslih i djece starije od pet godina. Oseltamivir (Tamiflu) se uzima na usta (kapsule za odrasle i djecu), a koristi se za liječenje influence u odraslih, sve djece i trudnica. Ovi se lijekovi moraju primijeniti već na samom početku bolesti, svakako u prvih 48 sati nakon pojave prvih simptoma. Učinkovitost je veća ako se lijek uzme prvi dan bolesti. Antivirusni lijekovi, ako se uzmu u prvih 48 sati nakon početka bolesti, bitno skraćuju trajanje bolesti i ublažavaju težinu simptoma, a u velikom postotku smanjuje broj i težinu komplikacija. To rezultira smanjenjem potrošnje antibiotika i broja hospitalizacija.
Sprječavanje
Budući da je influenca teška bolest, a za starije ljude i kronične bolesnike i pogibeljna, te da se pojavljuje epidemijski, vrlo su važne javnozdravstvene i epidemiološke mjere za sprječavanja i suzbijanja infekcije. Općim mjerama, kao što su preporuke za što manjim okupljanjem ljudi, odgađanje kulturnih i športskih priredaba, zatvaranje škola i vrtića, zabrana posjeta u bolnicama itd., ne postiže se očekivani učinak, pa su one danas uglavnom napuštene. Jedini je učinkovit postupak u sprječavanju influence aktivna imunizacija, odnosno cijepljenje. Cijepljenje se provodi mrtvim cjepivom koje sadrži dijelove virusne čestice, a osobito je korisno za ugrožene skupine pučanstva, u kojih influenca može biti vrlo teška bolest. To su sve osobe starije od 65 godina i bolesnici s kroničnim plućnim, srčanim i bubrežnim bolestima, zatim dijabetičari i ostale imunokompromitirane osobe. Preporučljivo je cijepiti djecu i trudnice, a i svo ostalo pučanstvo. Kontraindikacija za primjenu mrtvog cjepiva jest samo preosjetljivost na jaja, jer se cjepivo proizvodi na oplođenim kokošjim jajima. Za sezonsku gripu se koristi kombinirano trokomponentno cjepivo koje sadrži dva tipa virusa influence A i virus influence B. Cijepljenje se provodi u jesen, nekoliko mjeseci ili tjedana prije moguće pojave epidemije influence. Zbog stalnih promjena virusa i kratkog trajanja imunosti cijepljenje treba ponavljati svake godine.
