Na dnu Kvarnerskog zaljeva, skriven od pogleda kopna, nalazi se otok Susak, oaza mira koja se ističe svojim jedinstvenim značajkama. Ova mala otočna zajednica, udaljena od buke i užurbanosti, čuva svoju kulturnu baštinu kao dragocjenost. Sa svojih 151 stanovnikom, otok Susak privlači pažnju ne samo svojom slikovitom ljepotom već i svojim neobičnim načinom života.
Ovdje nema cesta, automobila niti bučnih klubova. Stanovnici, čiji je govor mješavina talijanskog, njemačkog i hrvatskog, održavaju svoj poseban dijalekt koji je neuhvatljiv za susjedne otočane. Osim po ovome Susak se razlikuje i po svojoj narodnoj nošnji. Naime, oni su ponosni vlasnici najkraće narodne nošnje u Europi te jedine koja ne prekriva koljena.
Žene s otoka Suska ne srame se pokazati svoje noge. Njihove su suknje skraćene do te mjere da gotovo cijele noge ostaju vidljive, stvarajući dojam kao da su balerine. Ova modna revolucija na otoku ima duboke korijene - u prošlim vremenima, ovakav izgled bio bi nezamisliv i neprihvatljiv. Da bi sakrile ovu navodnu ‘neprikladnost’, žene bi nosile debele čarape od vune ispod svojih suknji. Na taj način, iako je odjeća kratka, sve je ostalo skriveno, baš kao i kod drugih tradicionalnih nošnji.
Narodna nošnja susačkih žena ističe se svojom jedinstvenošću. Intenzivne, žarke boje razlikuju se od većine poznatih nošnji, a upravo ta raznolikost čini ih prepoznatljivima. Ova hrabra moda, pomiješana s tradicijom i autentičnošću, čini ih jedinstvenim primjerkom u svjetskoj modnoj povijesti.
Na otoku Susku, ženska moda ima svoje posebne priče. Tradicionalna narodna nošnja dolazi u dvije varijante - po susačku i po lošinsku. Prema etnologinji Marijani Gušić, prva je svečana ženska odjeća starijeg tipa, koja seže u 16. stoljeće, piše Dinarsko gorje. Nošnja po lošinsku, s druge strane, također je svečana, ali njezino porijeklo vuče korijene iz 18. stoljeća.
VEZANI ČLANCI:
Nošnja po susačku nosi nadimak ‘prva hrvatska minica’, što otkriva njezinu neobičnu dimenziju u kontekstu vremena i mjesta. Ovaj naziv odražava smjelost i originalnost susačkih žena u modnom izričaju. Osim što su predstavljale kulturnu baštinu otoka, ove su nošnje postale simbol hrabrosti i individualnosti žena s otoka Suska.
Varijanta po susačku donosi nam duboke uvide u prošlost, s bijelom platnenom košuljom koja graciozno kroji figuru i prslukom bez rukava koji ističe struk. Ali, to je samo početak - kamizoti u crnoj i bijeloj boji igraju svoju ulogu, dok sukna skarlata oduzima dah svojom raskoši. Kako bi dodali čaroliju, mudonde (gaće s nogavicama) dodaju eleganciju, dok pletene vunene čarape otkrivaju duboko ukorijenjenu tradiciju. Ali, tu nije kraj - kako bi upotpunile izgled, žene na Susku brižno njeguju jedinstven način češljanja kose, stvarajući prepoznatljivu siluetu koja je kao slika iz prošlih vremena.
VEZANI ČLANCI:
S druge strane, nošnja po lošinsku predstavlja izlazak u svijet svjetlije boje i raskošnije teksture. Svilenkasta bluza, ružičasta i ukrašena šarenim vrpcama i čipkom, igra ključnu ulogu u ovoj priči, dok se pregača od svile s širokim obrubima dodaje notu glamura. Ispod svega toga, tri podsuknje daju volumen i pokret, dok suknena čarapa odiše elegancijom. Kao finalni detalj cjelokupnog izgleda, svadbena kruna - jirlanda i vijel - donosi posebnu ljepotu.
Dok se 1980-ih godina na Susku obilježavalo posljednje vjenčanje u tradicionalnoj zabajki, izgled nošnje iz 20-ih godina 20. stoljeća nagovješćuje evoluciju stila. Iako su kamizoti do tada bili dugački do sredine lista, promjena mode dovela je do iznimno kratkih suknji, iznenađujućeg obrata u modnom svijetu Suska.
Muška nošnja otoka Suska rano se počela mijenjati, a čine ju različite vrste bijelih košulja i hlača s prslucima u smeđoj i crnoj boji.
Objavljen popis najljepših plaža na svijetu: Svoje mjesto zauzela je i jedna plaža u Hrvatskoj
Još jedan dio Lijepe Naše koji je puno prije HDZa ostao prazan.