Ovogodišnjeg Božića politička poruka nije stigla s crkvenih propovjedaonica, kao što se to znalo događati posljednjih godina, već je poruka došlla ispred njih, tj. iz prvih redova crkvenih klupa, koje su zaposjeli predstavnici nove hrvatske vladajuće elite, koju, kako se moglo vidjeti, čine praktični vjernici.
To su listom od predsjednice države Kolinde Grabar-Kitarović preko novoga mandatara Tihomira Oreškovića i predvodnika pobjedničkog saveza Tomislava Karamarka i Bože Petrova. Svi oni imaju snažan vjernički background, svi javno ispovijedaju svoju vjeru i pripadnost Katoličkoj crkvi i Hrvatska je tako, 25 godina od uvođenja demokracije, dobila političko vodstvo sa snažnim i očitim kršćanskim habitusom, kakvoga nije bilo čak ni u vrijeme prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji nije skrivao svoju naklonost Katoličkoj crkvi, ali više iz političke pragmatičnosti nego iz potpunog uvjerenja, jer je tek koncem života sredio svoje “sakramentalno stanje”.
Počelo s predsjednicom
Novi politički vrh praktičnih vjernika počeo je otkrivati svoje svjetonazorske pozicije dolaskom Kolinde Grabar-Kitarović u Predsjedničke dvore na Pantovčak
Doduše, i premijer Ivo Sanader imao je snažan katolički background, osobito iz obiteljskog konteksta, s bratom svećenikom i sestrom redovnicom, no njegov ga je kasniji politički put demantirao jer je očito da je i njemu vjerska opredijeljenost u političkom životu služila isključivo za postizanje viših ciljeva u politici i pridobivanje simpatija javnosti, a ne za vlastitu duhovnu izgradnju.
Novi politički vrh praktičnih vjernika počeo je otkrivati svoje svjetonazorske pozicije dolaskom Kolinde Grabar-Kitarović u Predsjedničke dvore na Pantovčak, kamo je pozvala fra Jozu Zovka da joj blagoslovi početak rada. I to je tada sablaznilo dio hrvatske javnosti premda ničim nije prekršila mjeru dobrog ponašanja. Pojavljivanjem Bože Petrova na hrvatskoj političkoj sceni vrlo se brzo otkrilo da je i on iz iste priče, tj. da je pohađao crkvenu gimnaziju, ali i da su mu obiteljski korijeni duboko kršćanski te da čak u najbližoj rodbini ima utjecajnih svećenika.
Tomislav Karamarko također je vjernik, što je osobito obilježilo njegovu mladost i aktivnosti u katoličkim pokretima ondašnjeg vremena, a i slike s vjenčanja, a vjenčao ga je fra Smiljan Kožul, jasno su govorile kako je Karamarku stalo do otvorene poruke o svojim vjerskim osjećajima.
Orešković oduševio Crkvu
Na novoga mandatara Tihomira Oreškovića u Crkvi su reagirali s oduševljenjem jer je u crkvenim krugovima poznat kao aktivni vjernik, a osobito njegova supruga, čija snažna osobnost i duhovnost ostavljaju traga ne samo u njihovu obiteljskom životu nego i na uspješnoj karijeri njezina supruga.
Sa svjetonazorske strane ta javna deklariranost vrlo je obvezujuća jer podrazumijeva pridržavanje svih onih važnih moralnih kršćanskih uzusa, koji za političare itekako predstavljaju sklizak teren.
S političke pak strane to je očiti početak “neformalne lustracije” jer su najvažnije funkcije u državi preuzeli ljudi koji nisu bili vezani uz socijalistički aparat i njegove javne i tajne službe.
Štoviše, bili su posve s druge strane. Pred praktičnim vjernicima iz državnog vrha sada je velika prilika. Ne samo kako bi svoj svjetonazor svjedočili kroz nazočnost u prvim crkvenim klupama, što se lako može pretvoriti u političku pozu, već ponajprije kako bi iz njega izvukli ono najpozitivnije i najplodonosnije što Hrvatsku može izvući iz ove duboke krize.
>> Kolinda Grabar-Kitarović uputila božićnu čestitku predsjedniku i članovima HBK
Bilo je i vrijeme...