Kada govorite kako imate premalo ljudi i premalo novca, to vam je prvi znak da ste u krizi. Ne znam kako je kod vas, ali kod nas je, da bi vodio odjel ili bolnicu, potrebno da si dovoljno star i u političkoj stranci. Imaš li znanja, to nitko ne provjerava – kaže dr. Samo Fakin, direktor slovenskog Zavoda za zdravstveno osiguranje koji je prošlog tjedna na kongresu Udruge poslodavca u zdravstvu okupljenoj hrvatskoj zdravstvenoj administraciji predstavio što znači reformirati zdravstvo.
Bilo je to upečatljivo predavanje i zbog direktnog i duhovitog nastupa ovog direktora, ali i zbog sadržaja na koji nitko nije računao. Jer dr. Fakin je okupljenim liječnicima, ministrima, bivšim ministrima i drugima poručio:
– Sanacije ne uspijevaju jer nema promjene u srcu! Da zamijenite uzorak na koji ste naučili u životu, trebate bar godinu i pol. Dakle, za novi tip sastanaka, planiranje i rukovođenja treba godinu i pol da uđe u podsvijest ljudi i ja to zovem emotivnom strategijom. Direktor treba stati na binu, okupiti sve radnike i sa žarom kazati kamo ćemo ići i, kada napravite neki mali plus, taman samo uredili okoliš, to treba slaviti! Ljudi moraju početi vjerovati da je moguće nešto napraviti – rekao je šef “slovenskog HZZO-a” kojem nedavno tamošnji parlament nije izglasao povjerenje, no na čelu Zavoda ostaje još godinu dana.
Više novca, više opreme
– Imamo malo drukčiji princip izbora pa, iako me parlament nije potvrdio, ostajem v. d. jer imam povjerenje svojih neposrednih poslodavaca. Kazali su “gospodin Fakin je bez sumnje sposoban direktor, ali ne sluša politiku.” Ha, kad bih vas slušao, ne bih bio sposoban – komentira dr. Fakin koji je na spomenutom kongresu čuo i dio aktualnih problema hrvatskog zdravstva. Dao nam je sljedeću dijagnozu: izostanak planiranja i profesionalnog upravljanja. Kako kaže, politika nam se prebrzo mijenja da bi ostvarila ciljeve, a za zdravstvo je nužno planiranje.
– To je stvar ekonomike i matematike, tu nema politike. Ja bih uzeo planiranje zdravstva Ministarstvu zdravlja i dao nekoj stručnoj službi – komentira dr. Fakin koji upravlja s tri milijarde zdravstvenih eura, koliki je i proračun HZZO-a.
Osim što Slovenija ima upola manje stanovnika, teritorijalno je manja, a cijena dopunskog i više nego dvostruka od one u nas. Stoga Slovenci imaju više novca za zdravstvo za koje logično i izdvajaju više, opseg onoga što dobiju gotovo je identičan hrvatskim prilikama, a na listama čekanja je oko deset posto ukupnog broja stanovnika. Cijena dopunskog je 25-27 eura, a plaćanja je oslobođeno samo 80 tisuća ljudi. Kod nas je to više od 900 tisuća, a cijena police HZZO-ova dopunskog je 70 kuna. Nisu to jedine razlike, ona ključna je izdvajanje za zdravstvo – u Sloveniji je to 2000 eura naspram hrvatskih 700 eura.
Imaju li pacijenti “u Deželi” kvalitetnije i dostupnije zdravstvo?
– Možda zbog viška novca imamo malo više opreme od vas, ali imamo i sreću da je Slovenija okrugla, dok je Hrvatska dugačka u oba smjera pa je teže organizirati hitnu pomoć. Slušao sam o problemu hitne kod vas, a mi smo to riješili prije mnogo godina. U svaki dom zdravlja, koji imamo na svakih 20-40 tisuća stanovnika, postavili smo ekipu liječnika i vozila hitne. U svakoj regiji osnovali smo u bolnicama hitni prijam gdje je liječnik obiteljske medicine – objasnio je direktor slovenskog zdravstvenog komentirajući našu reformu hitne upozorenjem da “nijednog pacijenta ne treba vraćati s vrata nijedne zdravstvene ustanove”.
Takav stav prema hrvatskoj reformi hitne bio je jedini koji je odskakao, a dr. Fakin dokinuo je još jednu “istinu” poručivši – reforma zdravstva nikad neće završiti jer je to nešto što mora biti konstantno.
Ljudska psihologija
– Druga je galaktička istina da, gdjegod pogledate u Europi, bilo u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Srbiji, liječnici nisu zadovoljni. I isto je tako svugdje u svijetu istina da jako malo ljudi zna kako uz tehničku sanaciju moraju u obzir uzeti i emotivnu. Jer, da bi upravljao bilo kojom bolnicom ili sustavom, moraš znati ljudsku psihologiju, to je isto kao i upravljati obitelji. Moraš znati tko je kakav u obitelji, za što sposoban, što očekuje i morate imati plan što će svaki član raditi za godinu dana te svatko mora dati svoj doprinos da bi se plan i realizirao – savjetuje dr. Fakin.
Studij medicine na zapadu kosta oko 200-300.000 $. Dakle, za svakog iseljenog lijecnika gubimo ogroma7n novac koji smo svi mi ulagali. To se MORA zaustaviti, Pa makar dopunsko poskupilo i više od jadnih 19 kn! Dajte ljudima specijalizacije, zaposlite ihh u Hrvatskoj! Dajte im posao! Fali nam doktora i sestara! Doktora, učitelja i redarstvenika moramo imati, bez svih drugih se može!!!