Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 85
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
štednja
Povratak na članak

Zbog sloma Credo banke i hrvatski sportaši gube ušteđevine

Bez velikog novca mogao bi ostati i glavni ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić te sportaši Balić, Kopljar, Mornar, Rapaić...

Komentari 130

FL
flok
22:23 26.11.2011.

kako onda švedi uopće imaju banke, ako imaju neativne kamate na štednju kako i tko tamo onda daje kredite čudno

VL
FL
flok
22:26 26.11.2011.

kužim ja logiku da je kamata na štednju manja od dividende ili prinosa na obveznice ali ovaj pojam negativna kamata na štednju prvi put čujem ti bi mogao dobiti nobela čovječe

VL
YE
yesmen
22:38 26.11.2011.

to je bilo za usporedbu, a jedno vrijeme su i imali negativne kamate na štednju, zanaći staviš lovu, banka ti još uzme naknadu za čuvanje,recimo tako. A sada su im kamate ful niske 0-1,5% max...pozd.

VL
YE
yesmen
22:44 26.11.2011.

evo flok što se tiče nobela.. Carl Milton, fiksni prihodni analitičar iz \"Danske Bank\" u Stockholmu upozorava da odluka banke Riksbank nije toliko pionirska kao što je neki prikazuju. \"Banka Riksbank rutinski održava svoje kamatne stope na depozite na 500 baznih poena niže od repo kamatnih stopa i time regulira likvidnost na tržištu. Kada su spuštene repo kamate na povijesno niskih 0,25%, automatski su se kamate na depozite prisilno preselile na negativni teritorij. To je nešto što nema nikakve veze s nekakvom kaznom za banke ili eventualnom prisilom na posuđivanje\", objasnio je Milton. Osim toga švedske banke imaju relativno malo koristi od depozitnih \"pogodnosti\" središnje banke, limitirajući na taj način utjecaj negativne stope. No razbijanjem tabua oko negativnih kamatnih stopa, Švedska Centralna Banka je možda postavila važan presedan kojeg bi drugi mogli koristiti za veći učinak. Don Smith, ekonomist sa ICAP-a kaže: \"Švedska monetarna politika je svakako vrlo zanimljiva. Morat ćemo pričekati i vidjeti što se događa tamo. To je svakako vrlo neobična monetarna politika, ali ovo su vrlo neobična vremena\".

VL
BO
bomba
00:57 28.11.2011.

250 000 € x 7,5 = 1 875 000 kuna država garantira za povrat novca do 400 000 kuna po računu. 1 875 000 / 400 000 = 4 i kusura 275 000 kuna. To znači da u 4 bankenke otvorim račun na maximalnih 400 000 kuna a ako ne bi više mogao tako otvarati jer mi država ne garantira onda na stari način ostatak u čarapu. Nije mi jasno kad ljudi imaju novac kako su tako naivni i vjeruju drugima da je kod njih sigurnije. znamo kako su prošle štediše po raspadu juge, a isto tako znamo da su mnogi pali kad su bankrotirale banke u SAD-u i ako to nije dovoljno upozoravajuće onda neka izgube svoj novac kad im vjeruju za vrijeme recesije koja će izgledapreći u veliku depresiju i na kraju revoluciju. Nisu stari ljudi bili ludi kad su vjerovali čarapama i dušesima, vidimo šta nas snalazi danas ne samo nas već cijeli svijet.

VL
DK
dkatica2
01:28 28.11.2011.

Glumina banka je mnoge opekla! --------------------------------------------

VL
PB
predrag borna
06:49 28.11.2011.

Zakon kaže da se eventualni kredit banci mora vraćati iako je banka propala.(Taj novac vjerovatno ide agenciji za osiguranje uloga)U isto vrijeme banka nije dužna vratiti depozite štedišama... jer ne postoji.

VL
Avatar banijac68
banijac68
08:47 28.11.2011.

gail na 7% kamata pa sada neka ne plaču

VL
YE
yesmen
20:42 28.11.2011.

država osigurava štedišama novac do iznosa od 400.000kn ali po OIB-u, ne po otvorenom računu ili po broju depozita. To znači da i ako imaš otvorene račune ili više oročenih štednji u 4 banke, recimo svugdje po 400.000kn, tj. 1.600.000kn ukupno, u slučaju propasti banke dobit ćeš samo 400.000 od države. Ako se baš želiš osigurati, onda češ u različitim bankama otvoriti jedan račun na sebe, drugi na sestru, treći na mamu...itd, pa ćeš donekle biti siguran.

VL
YE
yesmen
21:02 28.11.2011.

zakon kaže da se kredit banci mora vraćati, ali im i razloga za to. U prislnoj likvidaciji banke gleda se da li je imovina banke veća od obveza. Ako je, imovina se unovčuje a vjerovnici se u potpunosti namiruju.Ako nije (što je velika većina), onda se ide u stečaj Država će za osigurane uloge koje je ljudima isplatila prijaviti svoju tražbinu i stati u red naplate. Krediti se moraju vraćati jer se iz njihovih povrata vraćaju sredstva vjerovnicima. Međutim, ne može se jedan vjerovnik u potpunosti namiriti, a drugi ne. Oni se svi namiruju u alikvotnom dijelu, znaći isti postotak svima. Ne može država namiriti svoju tražbinu, a ostali nek se j--u. jedi, što je razlika, je da se vjerovnici stavljaju u različite isplatne redove pa tu postoji prioritet naplate. Znači prvo se isplačuju oni u najvišim ispl. redovima, ali isto prema alikvotnom dijelu.....

VL
« 1 2 3 4 5 6 7 »
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.