Izdvajanje pomoćnih poslova u zdravstvu koje se planira u Planu reformi upućuje na to da outsourcing u zdravstvu ponovno postaje aktualan. Prethodna je Vlada odustala od outsourcinga u javnim službama nakon što su se sindikati digli na noge, a osobito je u zdravstvu izdvajanje pratećih službi bilo kritizirano zbog specifičnosti sustava. Sada se predviđa izdvajanje poslova kao što je pranje rublja, čišćenje nemedicinskih površina, tehničke službe održavanja i dr., što upućuje na djelomično “outsourcanje” – govori se o čišćenju nemedicinskih površina, što znači da tu ne bi spadale operacijske dvorane.
Reforma primarne zdravstvene zaštite predviđa ograničenje broja pacijenata na 500 do 1500 i po liječniku te jačanje patronažne službe. – Pozdravljamo, to je maksimum da bismo se kvalitetno posvetili pacijentima u optimalnih 25 pregleda dnevno. Očekujemo širenje mreže i zapošljavanje medicinskog kadra – kaže Ines Balint, predsjednica KoHom-a, napominjući da liječnici u ruralnim područjima imaju i po 2000 pacijenata.
O ključnim mjerama kao što su skuplje dopunsko zdravstveno osiguranje uz skuplju participaciju i uvođenje nadstandarda, reformi hitne medicine, proteklih se tjedana već puno govorilo u javnosti.
Također se u Planu navodi i daljnje objedinjavanje javne nabave i strože kontrole propisivanja lijekova, informatizacija sustava, reorganizacija mreže bolnica te racionalizacija i reorganizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama. Strože kontrole propisivanja lijekova također ne zvuči ohrabrujuće za pacijente, a reorganizacija mreže bolnica upućuje na to da se iznova ide u izradu masterplana. – Zanimljivo je kako se pozivajući na postignuto spominje i Program plus i njegov učinak skraćenja listi čekanja, a ministar Nakić ga je ukinuo. Tko je onda pisao dokument?! – pita se Siniša Varga.
>> Vlada nije napravila ništa, a za Most ne znamo niti tko ga vodi. Spremni smo preuzeti vlast
nije li hdz bio protiv ovakvog prijedloga bivše vlade...