Unatoč krizi, niskim prihodima, standardu i niskim razinama povjerenja u najvažnije institucije, pravni sustav, parlament i Vladu, kod građana se povećalo životno zadovoljstvo, sreća i subjektivno opće i mentalno zdravlje.
Došli znanstvenici
Tako je danas prof. dr. Liljana Kaliterna Lipovčan s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar sažela Izvješće o kvaliteti življenja u Hrvatskoj 2007. – 2012., što su ga na temelju rezultata anketnih istraživanja Europske zaklade za poboljšanje kvalitete života i rada (Eurofound) izradili stručnjaci Instituta Pilar i Instituta za javne financije. Na pitanja novinara kakva je kvaliteta života građana danas jer su istraživanja rađena u vrijeme kad su građani, osobito stariji, nezaposleni i oni s nižim prihodima, imali velika očekivanja od ulaska u EU, prof. Kaliterna Lipovčan kazala je da je Pilarov barometar hrvatskog društva iz 2014. pokazao da smo se po kvaliteti života vratili na 2007.
– Nadam se da ćemo se tu i zaustaviti – dodala je. Ako skeniranje našeg društva, svih pozitivnih i negativnih stvari s kojima žive građani i usporedba s EU 28 jučer nije zanimalo političare, zanimalo je mnoge znanstvenike i stručnjake koji su došli poslušati što kažu Daphne Ahrendt iz Eurofounda i Kaliterna Lipovčan. Među njima bili su neuropsihijatar Slavko Sakoman, predstojnik katedre za seksologiju s Filozofskog fakulteta Aleksandar Štulhofer i drugi.
Lošiji Litva, Grčka...
Prosječni raspoloživi prihod kućanstava u nas je znatno niži od europskog prosjeka i pao je sa 972 eura, koliko smo imali 2007., na 850 eura u 2012., dok je u EU 28 prosječni prihod kućanstava 2012. bio 2161 euro. Kako tjedno radimo više od građana EU 28, polovica građana ima problema s usklađivanjem privatnog i poslovnog života. Uz to je gotovo 60% ispitanika odgovorilo da si ne može priuštiti godišnje tjedan dana odmora, dok je u EU 28 taj postotak 35%.
Zabrinjava, kazala je Kaliterna Lipovčan, što naši građani ne vjeruju institucijama, s izuzetkom policije, a ni jedni drugima, što govori o lošoj kvaliteti društva. Po tome su od nas lošije samo Litva, Bugarska, Grčka i Rumunjska.
>>Čak 92 posto poduzetnika drži da su uvjeti za poslovanje loši
>>Hrvati nisu lijeni, rade više nego u većini zemalja
Otkrivači tople vode ponovno u akciji.