Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 145
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
10. obljetnica obnove

Tko su danas vitezovi templari u Hrvatskoj?

Trakošćan, 23.04.2016.Sudionici 6. Templarske konferencije u posjeti dvorcu Trakošćan.Snimio Igor Nobilo
Foto: Igor Nobilo
1/5
26.04.2016.
u 14:15

Svečanom prisegom novih članova reda u kapelici dvorca Trakošćan obilježena je 10. obljetnica obnove te srednjovjekovne tradicije u našoj zemlji

Zagreb i dvorac Trakošćan protekli su vikend bili privremeno sjedište nasljednika moćnog i tajnovitog reda vitezova templara. Naime, na poziv Hrvatskog viteškog reda vitezova templara ondje su se okupila izaslanstva iz niza europskih zemalja te Sjedinjenih Američkih Država kako bi obilježili 10. obljetnicu obnove te srednjovjekovne tradicije u Hrvatskoj, koja je nekada i sama bila važno sjedište tog viteškog reda.

Okupljeni su sudjelovali i na međunarodnoj templarskoj konferenciji i razgovarali o očuvanju kršćanske baštine, dijalogu s drugim religijama te ulozi suvremenih templara u globaliziranom svijetu prije svega u promicanju kršćanskih i općeljudskih vrednota. Nazočili su i tradicionalnom streličarskom viteškom turniru u gađanju engleskim dugim drvenim lukom, koji je održan na zagrebačkom Zrinjevcu.

Među visokim izaslanstvima iz svijeta bilo je mnoštvo uglednika, odvjetnika, bankara, umjetnika, profesora, koji uza svoja redovite zanimanja nastoje njegovati templarsku baštinu. U svojim bijelim plaštevima s prepoznatljivim crvenim križevima plijenili su pozornost Zagrepčana i turista kad su u mimohodu pohodili zagrebačku prvostolnicu, gdje su sudjelovali na večernjoj svetoj misi. No, ostatak programa bio je zatvoren za javnost iako, kažu, nemaju što skrivati.

Veliki meštar Međunarodne templarske asocijacije OSMTH Universalis – Roman Vertovec iz Stockholma ne krije oduševljenje postignućima hrvatskih vitezova templara u proteklom desetljeću, koji su uspjeli vratiti Hrvatsku na povijesnu kartu Europe, budući da je u srednjem vijeku bila važno templarsko središte, gdje su nicale utvrde, crkve i imanja.

A ugledni gosti iz svijeta nisu krili oduševljenje hrvatskom povijesnom i kulturnom baštinom, kojoj su svjedočili u Hrvatskom zagorju i Zagrebu. Veliki prior Italije Gennaro Luigi Nappo ističe kako templari danas imaju posebnu ulogu u Europi budući da se sustavno nastoji zanemariti kršćanski identitet Europe.

Legende i transparentnost

Iako su se oko vitezova templara, posebice nakon ukidanja tog reda 1312. godine, ispredale mnogobrojne legende, ovaj je red danas prilično transparentan. Otvoreni su prema javnosti jer im je cilj promicanje istine o templarskoj baštini, a uživaju i veliko povjerenje Crkve jer je Rim otvaranjem tajnih vatikanskih arhiva shvatio pravu istinu o njihovu djelovanju i zlo koje im je nanio papa Klement V. ukidanjem tog reda.

Naime, njihovo ukidanje tražio je francuski kralj Filip IV. Lijepi dok je papa boravio u Avignonu, gdje je bilo privremeno sjedište Svete Stolice, jer je templarima dugovao velik novac. Kako su uživali veliku popularnost u tadašnjoj Europi, kao hrabri vitezovi, intelektualci koji su povezivali Europu s razvijenim arapskim svijetom, vješti s novcima, riječima i oružjem, jedini način da se prisili papu na takav potez bio je ocrniti ih. Tako ih je optužio za herezu, nakon čega su mučeni, a posljednji poglavar reda Jacques de Molay (čije je svetost gotovo neupitna) spaljen je na lomači. Templarske posjede u Hrvatskoj potom su naslijedili ivanovci. A na globalnoj razini neke njihove tajne i simbole preuzeli su masoni.

No, templari okupljeni u globalnu asocijaciju OSMTHU ističu kako nemaju vezu s masonima te javno ističu odanost Katoličkoj crkvi. Uostalom, prisega novih članova odvija se s desnom rukom na Bibliji te obećanju da su se spremni žrtvovati za Krista i Crkvu. No, važno je naglasiti kako su templari ekumenski nastrojeni jer rade na povezivanju Katoličke s pravoslavnim te protestantskim crkvama. Iako nisu tajno društvo, mnogo toga vezano uz njih je nepoznanica, a neznanje rađa legende, kao što je to vješto iskorišteno u popularnom fikcijskom djelu „Da Vincijev kod“.

Pripravnički staž

Jedna od tajni svakako je pristup novih članova, koji su u svojoj zajednici moraju odlikovati visokim moralnim načelima, odanosti kršćanstvu, ali i otvorenosti i tolerancijom. Nakon višegodišnjeg pripravničkog staža mogu pristupiti redu, a sam čin prisege kojoj smo nazočili u kapelici dvorca Trakošćan odvija se tako što veliki prior reda polaže svoj mač na ramena i glavu kandidata. Prethodno je svećenik blagoslovio plašteve koje zaogrću te križeve koje stavljaju oko vrata.

Nakon staža u viteškom redu i stečenih zasluga, članovi mogu biti promaknuti u časnike, a potom i u visoke časnike, kao poseban status koji ima iznimnu odgovornost, ali i čast. Vitezovi se okupljaju u priorate, a na razini države nalazi se visoki priorat, koji u Hrvatskoj vodi veliki prior Vinko Lisec.

Budući da se jako pazi na kontinuitet reda, još od srednjeg vijeka obrede prisega i utemeljenja novih priorata mogu obavljati samo oni koji imaju kontinuitet blagoslova. Tako su europski templari i inicirali prisege 2006. u dvorcu Trakošćan, nakon stoljeća zatišja. Danas je red na suvremenim templarima, dakle čuvati kršćanski duh Europe, promicati zajedništvo kršćanskih crkava te ponovno uspostaviti dijalog s arapskim svijetom.

>> Templari iz Europe i Amerike u Zagrebu i Trakošćanu

Komentara 16

AP
apolon
14:44 26.04.2016.

Pocinjena je ogromna steta Templarima koji su u Hrvatskoj u 11 12 te 13st.bili osnivaci gradova i samostana.

Avatar Honduras
Honduras
19:54 26.04.2016.

vitezovi???? ahahahahaha... ovakve urnebesno smiješne likove bi trebalo svaki dan stavljati u novine - da se ljudi svaki dan povaljaju od smijeha... pa bi bili manje mrzovoljni. ovo je predobro!!! vitezovi!!!! i vitezice !!! ahahahahaha

DU
Deleted user
14:41 26.04.2016.

Zar nisu gotove maškare?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije