Redovi pred desetak štandova bili su dugi. U svakom je trenutku stajalo dvadesetak ljudi. Neki su razgovarali, drugi se držali za sebe, ali bi svi, čim bi došli na red i sjeli u stolac, ispalili isto pitanje: Kolika je plaća?
Plaća visoka, ali i troškovi
Za održan sajam poslova iz medicinskog sektora za rad u inozemstvu – koji se baš poklopio sa štrajkom liječnika – prijavilo se više od 500 medicinara, uglavnom liječnika, iz Zagreba, a još toliko iz ostalih dijelova RH. Za usporedbu: Hrvatskoj trenutačno nedostaje oko četiri tisuće liječnika, a svoje kapacitete već popunjava liječnicima iz istočnih zemalja. Princip je jednostavan: agencije za zapošljavanje predstavljaju slobodna mjesta te zainteresiranima organiziraju razgovore s poslodavcima, najviše u Njemačkoj, Austriji, V. Britaniji i Irskoj. Kažu organizatori, oko 30% zainteresiranih i ode raditi u inozemstvo.
– Studenti pri kraju školovanja i specijalisti najzastupljenije su skupine. Specijalizacija se u RH čeka, a i izbor je ograničen kapacitetima, dok su specijalisti nezadovoljni i novcem i uvjetima rada – govori nam Kinga Buda, \"lovac na liječnike\".
– Da, idem. Ne znam kamo, ali idem – govori nam jedan kirurg iz velike bolnice. Na sajmu je sreo dosta svojih kolega. – Nemam čime raditi – kaže kratko, rezignirano i ljutito: – Krpam se.
Vremenska crta – ali i financijsko breme koje mora povući obitelj budućeg liječnika, što je i jedan od razloga zašto je sve manje ljudi zainteresirano za medicinu, u nas, kao i u svijetu, gdje postoji golem manjak liječnika – proteže se više od desetljeća: šest godina fakulteta, staž, pet godina specijalizacije, dvije subspecijalizacije, tri doktorata (svaka godina stajala je 20 tisuća kuna). I što sad?
– Za 40 kvadrata u kreditu sam deset godina – kaže. Dok mališan spava u kolicima, roditelji su se razdvojili: jedan se raspituje za Njemačku, drugi za Irsku.
– Pa nije u Irskoj baš tako dobro – kaže:
– Plaća za početnike je 3000 eura, ali su i životni troškovi visoki. Treba paziti: u Njemačkoj su realne liječničke plaće oko 60 tisuća eura godišnje, ali će vam ovdje prikazati dvostruko više, prije poreza i davanja – kaže nam.
Dozvole nisu važne
Liječničko je zanimanje među najmobilnijima. Iz istočne Europe idu u Zapadnu, iz Zapadne u SAD i Australiju. Globalni uzroci nedostatka liječnika leže u starenju populacije i malom prirodnom prirastu. I liječnička populacija stari: kod nas im je prosječna dob više od 49 godina. Školovanje je dugo i skupo, i za studenta i za državu. Kod nas za školovanje jednog liječnika država troši oko 300 tisuća kuna. Kad je riječ o liječnicima u EU, neće Hrvate gnjaviti radnim dozvolama ni u državama u kojima još postoje ograničenja za rad. Poslodavci organiziraju i plaćaju tečajeve jezika. Posvuda se traže specijalisti, posebno radiolozi, liječnici hitne medicine, psihijatri i anesteziolozi. – Ma svaki je liječnik potreban – kaže K. Buda.
