Pregled dana navigacija Hrvatska
Solarna revolucija

Solarnu elektranu na krov, stotine tisuća kuna u džep za 14 godina

Novac na kući: Pojednostavljena procedura za instaliranje solarnih panela omogućuje građanima da se upuste u veliki biznis bez puno ulaganja, isplati se i samo iznajmiti krov.

Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Je li u Hrvatskoj na vidiku solarna revolucija? Ostvare li se najave potpredsjednika Vlade Radimira Čačića o radikalnom skraćivanju birokratske procedure potrebne za instalaciju solarnih panela namijenjenih proizvodnji električne energije, bit će ispunjen ključni uvjet da deseci tisuća hrvatskih građana krovove svojih obiteljskih kuća pretvore u solarne elektrane, te pritom ostvare golem profit.

Zahvaljujući zajamčenoj visokoj otkupnoj cijeni struje proizvedene na taj način, solarne krovne elektrane mogle bi postati jedan od najprofitabilnijih legalnih poslovnih sektora u Hrvatskoj u kojemu građani bez ikakvog rizika i vlastita kapitala mogu u razdoblju od 14 godina zaraditi stotine tisuća kuna. Formalno, to je bilo moguće i dosad, ali je razvoj solarne energetike u Hrvatskoj bio zakočen golemom birokratskom procedurom pa je čak i za instalaciju najmanje elektrane bilo potrebno šezdesetak raznih dokumenata. Čačić je sada najavio kako će se predloženim izmjenama Zakona o tržištu električne energije ta procedura skratiti – odvijat će se u dva koraka i trajati maksimalno 60 dana.

Kakva je računica

Vlada usporedo radi i na novom pravilniku o poticajnoj otkupnoj cijeni energije iz obnovljivih izvora. Prvi nacrt tog pravilnika oštro su kritizirali investitori, zamjerajući to što je iz računice izbačen godišnji korektivni faktor kojim se otkupna cijena prilagođavala inflaciji. No, taj će faktor sada ipak biti uključen u novu tarifu, čime je stvorena ključna pretpostavka za stabilnu zaradu investitora. Iako će otkupne cijene biti nešto niže, s 12 na 14 godina bit će povećan rok tijekom kojeg elektrane imaju pravo na poticajnu cijenu. Ekolog Vjeran Piršić pozdravlja Vladinu odluku.

– Postavljanje malih obiteljskih solarnih sistema građanima će biti isplativo i po novim, smanjenim otkupnim cijenama jer je i cijena solarnih ploča i njihove ugradnje posljednjih godina pojeftinila za dva do tri puta – tvrdi Piršić i poziva građane da investiraju u krovne solarne ploče.

Računica je sljedeća. Cijena opreme i instalacije za solarnu elektranu snage 10 kilovata – kakva se može sagraditi na krovu prosječne obiteljske kuće – iznosi oko 134 tisuće kuna, uz naknadu za priključenje na HEP-ovu mrežu koja varira između 7 i 15 tisuća kuna. Taj novac investitor može vratiti za 6,3 godine, a do kraja razdoblja poticane cijene zaraditi daljnjih 135,897 kuna. Taj proračun vrijedi za kuću u središnjoj Hrvatskoj, a u Dalmaciji i Istri, gdje je sunčanih dana više, konačna zarada je veća. Nakon 14 godina proizvedena struja prodaje se po znatno nižoj cijeni nego prije, ali kako solarni paneli imaju vijek trajanja od 20 do 25 godina, zarada vlasnika se još uveća. Kako više hrvatskih banaka nudi specijalizirane kredite za takve investicije po kamati od 5,5 posto i bez jamstva, zaradit će čak i oni koji tako financiraju investiciju. Dakle, bez rizika i kune uloženog kapitala. Za one kojima je i to neprihvatljivo, rješenje nudi tvrtka InoSolar, specijalizirana za gradnju solarnih krovova, koja vlasnicima kuća nudi da joj iznajme svoj krov za postavljanje elektrane.

Najamnina unaprijed

- Sve što trebate imati je dokaz o vlasništvu nad krovom. Mi radimo cjelokupnu investiciju, potpisujemo ugovor na 14 godina, a nakon isteka tog roka smo suvlasnici elektrane u jednakom omjeru. Najamninu za cjelokupni rok isplaćujemo unaprijed. Za elektranu snage 10 kW to u pravilu iznosi između tri i četiri tisuće eura.

Taj model, nažalost, još nije zaživio u Hrvatskoj zbog mentaliteta ljudi koji traže zaradu preko noći. Nadam se da će se nakon najavljenih zakonskih izmjena situacija poboljšati – kaže Miodrag Wellner, predstavnik InoSolara u Hrvatskoj.

Proračuni za postavljanje male solarne e

Proračuni za postavljanje male solarne elektrane

10 kW

Investicija: 133.965 kn (+15.000 kn)

Otkupna cijena: 2,6290 kn/kWh

Rok povlaštene cijene: 14 godina

Povrat investicije: 6,3 godine

Zarada: 135.897 kn

Profitabilnost:  13,7 posto

 

30 kW

Investicija: 371.028 kn (+15000 kn)

Otkupna cijena: 2,233 kn/kWh

Rok povlaštene cijene: 14 godina

Povrat investicije: 6,5 godina

Zarada: 336.758 kn

Profitabilnost: 13,3 posto

Golem potencijal i u elektranama na biom

Golem potencijal i u elektranama na biomasu, no Vlada ih zaboravila

Hrvatska vlada očito je odlučila stvoriti pozitivnu investicijsku klimu za ulaganja u male solarne elektrane, no što je s ostalim obnovljivim izvorima energije? Primjerice, ogroman potencijal u Hrvatskoj imaju elektrane na drvnu i poljoprivrednu biomasu, a investicijama u takve objekte mogla bi se značajno povećati konkurentnost hrvatskih poljoprivrednika, te zaposliti domaća industrija. Takvih postrojenja u Hrvatskoj ima samo nekoliko, a najpoznatije je bioplinsko postrojenje na mljekarskoj farmi slavonske poljoprivredne zadruge Osatina. Ondje se životinjski izmet u velikom digestoru pretvara u bioplin, a iz tog plina poslije u generatoru proizvodi električna energija koja se prodaje. Investicijom u niz manjih takvih postrojenja, koje bi mogao, primjerice, proizvoditi Đuro Đaković, mogle bi se značajno povećati profitne marže domaćih stočara. Dapače, kako su u EU poljoprivredne subvencije u domeni Europske komisije, a poticaji za obnovljive izvore i dalja nadležnost zemalja članica, ovako bi se mogla formulirati skrivena subvencija za domaće poljoprivrednike, te im tako dati prednost u odnosu na konkurenciju. Male elektrane na šumsku biomasu na sličan bi način utjecale na konkurentnost drvne industrije.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 ocjena)
Ispravi pogreške

Komentari

  • Ivan Vrankovic Ivan Vrankovic

    07.05.2012 u 12:28h

    Strani solarni rentijer, koji iznajmi 100x obiteljskih krovova u Dalmaciji (100x FNE 10 kWp), investirat će (prema podacima iz članka) ukupno sa najmom krovova i priključcima na mrežu oko 2,6 mil.€, dok će putem HROTE-a od hrvatskih potrošača el.energ. naplatiti u ugovornom roku od 14 godina ukupno sa eskalacijom oko 8,1 mil€. Solarni rentijer će tako u roku od 7 godina (IRR=15%) u potpunosti otplatiti: • kapital uz kamatu od 5,5%/a za cjelokupnu investiciju + • troškove održavanja i najamninu za korištenje krovova + • još ostvariti prihod u prvih 14 godina od oko 2,0 mi.€, a do kraja životnog vijeka FNE daljnji prihod od 0,25 mil.€. Pri tome je rizik poslovanja (kvalificirane firme) minimalan! Tako će hrvatski potrošači električne energije platiti ovom solarnom rentjeru kamate + još jednu novu solarnu elektranu slične snage ! Zar lokalne zajednice, HEP i Končar ne bi mogli mogli odigrati ulogu ‘solarnih rentijera’ pa da renta ostane njima ? Što o tome misli naša politička elita ?
    0 0% 0
  • Micko4 Micko4

    07.05.2012 u 11:03h

    Naručeni članak! Jedine dvije pozitivne stvari koje je Čačić Prvi Plemeniti do sad napravio su: 1. Smanjivanje subvencioniranih cijena otkupa električne energije iz OIE, uz naomenu da je iste potrbno još smanjiti i potpuno UKINUTI!! (što i zagovaram) 2. Skraćivanje birokratskih procedura te skraćivanje vremena za dobivanje dozvole za iste!
    0 0% 0
  • NJUŠKALO NJUŠKALO

    07.05.2012 u 10:17h

    Jedno je sigurno,da će zaraditi proizvođač solarnih panela i izvođač radova.Kada digneš kredit i uđeš u investiciju više nema povratka.Ako daješ krov u najam bez ulaganja svojih sredstava,25 godina više nisi vlasnik krova što je dug period jer se puno toga može promijeniti.Sve što se nudi građanima da bi zaradili je opipljivo i tu treba biti oprezan.Kada uložiš stvarnih 200000Kn poslije možeš sjest i plakat.Kod mene ima puno kuća i objekata ali nitko to nije postavio na krov pa da bi se uvjerio koliko je to isplativo bar dugoročno.U Njemačkoj je to zakonski regulirano a kod nas je to samo mamac da netko na brzinu od građana izvuče novac a država PDV jer zakoni se mijenjaju preko noći.
    0 0% 0
  • Ivan Vrankovic Ivan Vrankovic

    07.05.2012 u 12:28h

    Strani solarni rentijer, koji iznajmi 100x obiteljskih krovova u Dalmaciji (100x FNE 10 kWp), investirat će (prema podacima iz članka) ukupno sa najmom krovova i priključcima na mrežu oko 2,6 mil.€, dok će putem HROTE-a od hrvatskih potrošača el.energ. naplatiti u ugovornom roku od 14 godina ukupno sa eskalacijom oko 8,1 mil€. Solarni rentijer će tako u roku od 7 godina (IRR=15%) u potpunosti otplatiti: • kapital uz kamatu od 5,5%/a za cjelokupnu investiciju + • troškove održavanja i najamninu za korištenje krovova + • još ostvariti prihod u prvih 14 godina od oko 2,0 mi.€, a do kraja životnog vijeka FNE daljnji prihod od 0,25 mil.€. Pri tome je rizik poslovanja (kvalificirane firme) minimalan! Tako će hrvatski potrošači električne energije platiti ovom solarnom rentjeru kamate + još jednu novu solarnu elektranu slične snage ! Zar lokalne zajednice, HEP i Končar ne bi mogli mogli odigrati ulogu ‘solarnih rentijera’ pa da renta ostane njima ? Što o tome misli naša politička elita ?
    0 0% 0
  • Micko4 Micko4

    07.05.2012 u 11:03h

    Naručeni članak! Jedine dvije pozitivne stvari koje je Čačić Prvi Plemeniti do sad napravio su: 1. Smanjivanje subvencioniranih cijena otkupa električne energije iz OIE, uz naomenu da je iste potrbno još smanjiti i potpuno UKINUTI!! (što i zagovaram) 2. Skraćivanje birokratskih procedura te skraćivanje vremena za dobivanje dozvole za iste!
    0 0% 0
  • NJUŠKALO NJUŠKALO

    07.05.2012 u 10:17h

    Jedno je sigurno,da će zaraditi proizvođač solarnih panela i izvođač radova.Kada digneš kredit i uđeš u investiciju više nema povratka.Ako daješ krov u najam bez ulaganja svojih sredstava,25 godina više nisi vlasnik krova što je dug period jer se puno toga može promijeniti.Sve što se nudi građanima da bi zaradili je opipljivo i tu treba biti oprezan.Kada uložiš stvarnih 200000Kn poslije možeš sjest i plakat.Kod mene ima puno kuća i objekata ali nitko to nije postavio na krov pa da bi se uvjerio koliko je to isplativo bar dugoročno.U Njemačkoj je to zakonski regulirano a kod nas je to samo mamac da netko na brzinu od građana izvuče novac a država PDV jer zakoni se mijenjaju preko noći.
    0 0% 0