Najava Riječkog sveučilišta da bi od sljedeće akademske 2016./17. godine mogli podići iznose školarina uznemirila je riječke studente, ali i njihove kolege po ostalim sveučilištima. Logika je da, kad jedno sveučilište počne korigirati cijene školovanja, to u pravilu učine i ostala. Kao što je poznato, školarinu ne plaćaju studenti koji na vrijeme izvršavaju sve svoje obveze, a oni koji to ne čine, plate školarinu ovisno o svom rezultatu, ali i fakultetu na kojem studiraju.
Rijeka jeftinija
Pojedini fakulteti dopuštaju studentima da plate samo kolegij koji prenose, a drugi traže da plate cijelu godinu. Maksimalne cijene su različite od područja do područja i od sveučilišta do sveučilišta. Na Zagrebačkom sveučilištu najniže su cijene za društveno i humanističko područje i za njih puna školarina iznosi 7200 kuna, a najviša je za biomedicinsko područje i stoji 9600 kuna.
Na Splitskom sveučilištu za humanističko i društveno područje školarine su niže nego u Zagrebu, a za ostala su područja slične zagrebačkima. U Rijeci akademska godina na humanističkim, društvenim i nastavničkim studijima stoji 5500 kuna, tehničkim i biotehničkim 7370 kuna, a na biomedicinskim 9240 kuna.
– Na Senatu našeg sveučilišta otvorena je rasprava o povećanju školarina za studente koji će tek upisivati studije. Znači, sadašnjim studentima ništa se ne bi mijenjalo. Predlaže se da oni koji se budu upisivali na jesen školarinu plaćaju 500 kuna više i da se školarina svake godine poveća petsto kuna – kaže nam dopredsjednik Studentskog zbora Sveučilišta Rijeka Slobodan Šolaja. Po njegovu mišljenju, to bi za nove studente, koji ne budu na vrijeme ispunjavali sve svoje obveze, bilo preveliko opterećenje i nada se da će u razgovorima s upravom Sveučilišta postići dogovor da se školarine ne povećavaju. Da je takva odluka još daleko, uvjerava nas i glasnogovornica Riječkog sveučilišta Elvira Marinković Škomrlj.
I splitski studenti protiv
– U Rijeci se školarine nisu povećavale petnaestak godina, a sad je samo otvorena rasprava o toj mogućnosti i povećana participacija odnosila bi se samo na novoupisane studente – kaže Marinković Škomrlj.
Rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damir Boras kategorički tvrdi da ne razmišljaju o povećanju školarina.
– Manjka nam 50 milijuna kuna za materijalne troškove, ali to nećemo rješavati uz pomoć školarina, nego očekujemo da će to biti riješeno kroz proračun. Svim ostalim sveučilištima nedostaje još toliko – kaže Boras naglašavajući da očekuju postupno povećanje proračunskog izdvajanja za visoko obrazovanje. Na Splitskom sveučilištu prošlog ljeta zbog indicija da bi moglo doći do povećanja školarina za studente koji je plaćaju zavladala je prava panika. No, tada povećanja cijena nije bilo, a predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu Luka Pezelj tvrdi da se cijene ne bi trebale dizati.
– O tome još nema govora, a ako se to pokuša, studenti imaju niz mogućnosti da nešto takvo zaustave, od blokade rada Senata pa do prosvjeda – kaže Pezelj nadajući se da takvo što na njihovu Sveučilištu neće pokušati.
>> Studentski kredit - glavnica se plaća nakon završetka studija, dotad kamata
>> Ovo je raj, nema školarine, država nam daje stipendiju, nećemo se vraćati
