– Znaju li građani, osobito oni koji nikad ne rade blagdanima i nedjeljom, a koji će i danas nahrupiti u trgovačke centre, da ih uslužuju prodavačice koje rade i po tri, četiri tjedna bez slobodne nedjelje i da za četiri radne nedjelje zarade 120 kuna?! Ili ih je baš briga za to?
Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku predloženo je ograničavanje rada nedjeljom kao mjera za poboljšanje obiteljskih uvjeta u hrvatskom društvu.
Iako je Ustavni sud dvaput ukidao zabranu rada nedjeljom, stručnjaci za ustavno pravo slažu se da se može naći način za ograničavanje, pa i zabranu rada nedjeljom u trgovini. Na upit u kojem će smjeru ići ograničavanje rada nedjeljom i hoće li biti pozitivno diskriminirane majke malodobne djece, državni tajnik za demografiju doc. dr. Marin Strmota uzvraća:
– Budući da je u sektoru trgovine kao najprepoznatljivijem po radu nedjeljom zaposlen velik broj žena, ova će se mjera promicati u suradnji s Ministarstvom rada.
Razgovori s HUP-om
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku upoznato je s odlukom Ustavnog suda i svjesni smo ograničenog dosega ako bismo se zalagali za parcijalna rješenja. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku tražit će rješenja pravnih stručnjaka koja bi vodila najsigurnijem pozitivnom rješenju u smjeru destimuliranja rada nedjeljom. Razgovaramo i sa sindikatima i s HUP-om i još nije donesena odluka na koji će se oblik ograničavanja rada nedjeljom ići. Razmišljamo i o postupnom ograničavanju rada nedjeljom za sve, tako da prvih godinu dana bude neradna jedna ili dvije nedjelje u mjesecu, a krajnji nam je cilj neradna nedjelja za sve, kao dan za obitelj i odmor – kaže Strmota.
Zlatica Štulić, čelnica Sindikata trgovine Hrvatske, kaže da će u Ministarstvo demografije ići s osnovnim stavom da se rad nedjeljom zabrani.
– U trgovini su za prodavače prosječne neto plaće bez radnih nedjelja oko 2800 kuna, a žene zaredom rade tri, četiri nedjelje. Ako rade četiri nedjelje zaredom, dobiju najviše oko 120 kuna. Poslodavac je prema Zakonu o radu dužan noćni i rad nedjeljom platiti više, ali ne piše koliko pa, ako plati 50 lipa po satu više, ispunio je obvezu. Radnika u trgovini manjka, osobito u sezoni, jer će mlada osoba radije slagati ležaljke za 4 ili 5 tisuća kuna nego raditi u trgovini. U sezoni prodavačice znaju raditi i po mjesec, dva bez slobodnog dana. Ne možemo govoriti o većem plaćanju jer to nije djelatnost u kojoj se može vikendom zaraditi 50 eura. Uređene zemlje štite radnike, mlada majka može u Austriji reći da želi raditi samo prvu smjenu, a u nas ne može – kaže Štulić.
Dobrobit djeteta
I ustavni stručnjaci prof. Zvonimir Lauc i doc. dr. Mato Palić slažu se da ima načina da se ograniči rad nedjeljom u trgovini, pa i zabrani, ali i da se majke maloljetne djece izuzmu od rada nedjeljom, što je čelnik SDP-a u neznanju nazvao diskriminacijom žena. Palić ističe da s obzirom na odluke Ustavnog suda treba izbalansirati ograničavanje rada nedjeljom, a da je izuzimanje majki maloljetne djece od rada nedjeljom pozitivna diskriminacija jer je tu primaran interes dobrobiti djeteta i društva.
Ni prof. Lauc ne vidi ništa sporno u tome da se nađe način da roditelji maloljetne djece ne rade nedjeljom jer, primjerice, u Nizozemskoj roditelji imaju pravo na skraćeni rad, skraćeno može raditi samo majka, mogu se otac i majka izmjenjivati.
Lauc ističe da se može iznaći način da se rad nedjeljom i zabrani, osim u zanimanjima u kojima je to nemoguće po prirodi stvari, vodeći računa pri donošenju odluka da se cjelovito sagleda problem i ne dijeli društvo.
> > Ispovijest radnice u trgovini: '25 godina nisam imala slobodan vikend...'
Na sedmi dan se i Bog odmorio.