U trenutku kad je stručna rasprava tek počela, ali i nakon što su mnogi stručnjaci za svoja područja, primjerice tjelesnu i zdravstvenu kulturu ili hrvatski jezik i književnost, upozorili da predložena kurikularna rješenja treba doraditi i da nisu provediva u školama, ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Predrag Šustar najavio je mogućnost odgode eksperimentalnog uvođenja kurikularne reforme u škole. Kao što je poznato, planirano je bilo da se novi kurikulumi u 48 osnovnih i 12 srednjih škola eksperimentalno počnu provoditi 2016./17. školske godine.
Nužna odgoda
No ministar je u intervjuu Slobodnoj Dalmaciji kazao da postoji mogućnost da se to prolongira za godinu dana.
– To je nužno jer je kurikulum posve nezreo za primjenu u školama, čak i eksperimentalno. Da bi se počeo čak i eksperimentalno provoditi, mora biti posve domišljen. Ovaj to nije jer nije jasno na koji način bi djeca trebala učiti pojedine predmete i na koji način bi ih učitelji trebali predavati – prokomentirao je dugogodišnji profesor zagrebačkog Učiteljskog fakulteta prof. dr. Ante Bežen. Dodaje, također, da je nejasno kako će se na temelju tog kurikuluma napraviti udžbenici, odnosno da nije jasno definiran ni sadržaj.
– U godinu dana kurikulum se mora temeljito promijeniti i doraditi te na temelju stručne i javne rasprave dopuniti potrebnim sadržajem – naglašava Bežen. Voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić ističe da su učitelji i članovi akademske zajednice, koji su radili na reformi, dokumente izradili u skladu s planom i na vrijeme.
– Kroz proces stručne i javne rasprave važno je da se dokumenti dorade i poboljšaju. Za eksperimentalno uvođenje koje slijedi potrebna je jasna i snažna politička volja i konsenzus dionika vezanih za reformu te visoka razina operativnosti i suradnje. Ako toga nema, reformu ne da treba odgoditi, nego je treba prekinuti – kategoričan je Jokić.
Dio roditelja pita se po kakvim udžbenicima će njihova djeca raditi budući da je postupak odobravanja novih udžbenika dugotrajan. Roditelji gimnazijalaca zabrinuti su može li se sudjelovanje u eksperimentalnom uvođenju kurikuluma odraziti na rezultate na državnoj maturi. Pitanja je mnogo, a odgovori se čekaju.
>> Nakon kritike javnosti mijenja se popis naslova iz lektire
>> Šustar i Jokić suglasni: Kurikularna reforma je metapolitika
Letica ima jutros odličan članak u Večernjaku o sustavu obrazovanja u SAD koji savjetujem svima koji prozivaju uvođenje ove "kurikularne reforme" da pročitaju. Članak pogađa ravno u srž onoga što Jokić pokušava kod nas napraviti: Uništiti još uvijek JAKO DOBAR sustav javnog obrazovanja, e da bi se potom stvorili uvjeti za otvaranje niza vrlo skupih privatnih osnovnih i srednjih škola u kojima će dijete dobivati tek možda malo bolje obrazovanje od onoga koje danas dobiva u normalnoj javnoj školi. Usput, Jokić je pred nekim ljudima već rekao da je on, citiram: "dobio zadatak i da će ga odraditi, a nakon toga ide vani a mi u Hrvatskoj neka živimo s onim što je napravio". Provede li se njegova "kurikularna reforma" (čitaj: uništavanje javnog sustava obrazovanja radi otvaranja vrata školskim poduzetnicima iz privatnog sektora), za 10-ak godina plakat ćemo za školom kakvu smo imali a koju smo uništili zbog bedastih (oprostite na izrazu, ali drugog nema) ljudi koji su nasjeli na priče o "potrebi rasterećivanja djece" i o tome da se "u školi ne treba bubati". Da, u školi se treba raditi i treba i "bubati" jer učenje NIJE zabava već je ozbiljan i težak rad. Ali rad kojim se djeca uče disciplini i stječu radne navike plus znanje. Ne nasjedajte na podvale Jokića i njima sličnih, ljudi, ili ćete već za 10-ak godina morati svake godine izdvajati po nekoliko desetaka tisuća kuna budete li željeli svojoj djeci dati obrazovanje kakvo sada svako dijete u Hrvatskoj ima prilike besplatno dobiti u školi.