Ustavni sud više ne bi imao 13 nego 12 sudaca biranih na 9 do 12 godina bez mogućnosti reizbora. Ukinula bi se mogućnost samokandidature već bi kandidate predlagale samo određene institucije i to odvjetnike s barem 20 godina iskustva, suce samo najviših sudova, profesore pravnih znanosti sa znanstvenim radovima i političare koji su pet godina neaktivni u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti. To su ključni naglasci prijedloga s kojim bi Mostov predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav prof. dr. sc. Robert Podolnjak inicirao izmjenu modela izbora ustavnih sudaca.
Veća kvaliteta suda
– Iako je formalno riječ o političkom prijedlogu, to je prije svega stručni prijedlog koji proizlazi iz komparativne analize ustavnih sudova koji načelno apsolutno podržavam s pozicije profesora ustavnog prava jer bi to podiglo kvalitetu Ustavnog suda – komentirala je prof. dr. sc. Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci kad smo joj prenijeli naglaske iz Podolnjakove inicijative. Prof. Barić slaže se kako je nužno produljiti mandat ustavnih sudaca koji je sada najkraći u Europi, a pozdravlja i zabranu reizbora što se pokazalo, kaže, loša praksa, kao i samokandidatura.
Ustavnopravni stručnjak doc. dr. sc. Mato Palić Podolnjakovu inicijativu smatra korakom u pravom smjeru, po uzoru na njemački Savezni ustavni sud.
– Riječ je o racionalnoj i kvalitetnoj ideji i iskreno se nadam da će u HDZ-u i SDP-u biti sluha za taj potez – kaže Palić. I on ističe da je zabrana reizbora rašireno europsko rješenje koje polazi od toga da su i ustavni suci ljudi od krvi i mesa na koje mogućnost reizbora može utjecati pri odlučivanju. Govoreći o detaljima, oboje ustavnopravnih stručnjaka zamijetili su da bi trebalo razmisliti i o gornjoj dobnoj granici za suce, s obzirom na to da i sucima redovnih sudova dužnost prestaje kad navrše 70 godina. I suci austrijskog Ustavnog suda imaju takvo ograničenje. Pri tomu Palić upozorava na loše rješenje iz njemačkog modela prema kojem ustavni suci ostaju na dužnosti dok se ne izaberu novi ustavni suci, što u skladu s načelom konstitucionalizma i ograničenja vlasti koji vrijedi i za Ustavni sud treba ograničiti kako se ne bi produljivalo unedogled. Dakako, i sam Podolnjak ističe kako je riječ o načelnom prijedlogu o čijim bi finesama trebalo raspravljati. Prijedlog cilja na uklanjanje negativnosti postojećeg sustava pri čemu Podolnjak polazi od toga da bi Ustavni sud trebao biti vrh pravne karijere. Stoga mandat treba biti dulji, ali bez mogućnosti reizbora.
Hrvatska odvjetnička komora lani je podržala svaku od desetak odvjetničkih kandidatura, a dakako trebao bi smisao biti da se razvija kriterij izvrsnosti, ističe Podolnjak te i stoga predlaže 20-godišnje iskustvo kod odvjetnika. Iako se ne može sve propisati, naglašava kako bi kod predlaganja kandidata iz reda odvjetnika trebalo uzeti u obzir i druge kriterije, javni angažman, zastupanje u složenim predmetima ili u predmetima na najvišim sudovima, osobito Ustavnom sudu i Europskom sudu za ljudska prava, što su i u posljednjim kandidaturama isticali neki kandidati. Palić smatra da bi taj prijedlog mogao biti dvojben ako isti uvjet ne bi bio tražen i za državne odvjetnike. Što se ograničenja kandidature političara tiče – pet godina od prestanka dužnosti u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, Podolnjak je inspiriran i aktualnim okolnostima u kojima se Josip Leko, Ingrid Antičević Marinović i Davorin Mlakar izuzimaju od odlučivanja o ustavnosti zakona u čijem su donošenju sudjelovali kao saborski zastupnici prije nego su imenovani ustavnim sucima. Prof. Barić smatra da bi taj prijedlog mogao biti predmet polemike.
Izbor svesti na vrhovne suce
Izbor sudaca Podolnjak bi ograničio na suce Vrhovnog i Visokog upravnog suda, a za raspravu je treba li ga proširiti i na suce Visokog trgovačkog i Visokog prekršajnog suda. Kao i treba li uvesti kvote, kao što u Njemačkoj imaju propisan broj vrhovnih sudaca koji se mora imenovati. Palić upozorava i kako bi prijelaznim odredbama trebalo riješiti i pitanje primjene novih rješenja na aktualne suce, na isti način za sve, deset nedavno izabranih i eventualno za trojicu sudaca kojima uskoro prestaje mandat, u travnju predsjedniku Ustavnog suda dr. sc. Miroslavu Šeparoviću, i u srpnju sucima dr. sc. Mati Arloviću i Antunu Palariću.
>> Ustavni sud odbio Šimunića zbog uzvika 'Za dom spremni'
Ova prijedlog suštinski ništa ne mijenja. Hoće li netko imati 15 ili 20 godina staža, hoće li se sam kandidirati ili će to netko drugi učiniti nije toliko bitno, bitno je da će ih birati političari na način da će polovicu odabrati HDZ a drugu polovicu SDP uz uvijet da su im bezuvjetno poslušni - kao što je to bilo i do sada. Prijedlogom se mijenjaju samo nijanse ali se ne rješava problem a to je da su ustavni suci poslušnici političkih stranki.