Potrošnja vode i struje tijekom ljeta na Jadranu pokazuje da se u privatnom smještaju odmara puno više gostiju nego što to pokazuje statistika. Institut za javne financije u dva je navrata istraživao udio sive ekonomije u turizmu, u razdoblju do 95. i posljednje do 2000. i oba su pokazala da je siva ekonomija u turizmu velika. Skrivene goste, indirektno, otkriva enormna količina potrošene struje i vode. Npr., 2000. udio neprijavljenih gostiju u registriranim noćenjima iznosio je 21 posto, prijašnjih godina i više. Nema sumnje da su utaje u turizmu i dalje velike, što je potaknulo i ministra financija Crkvenca da neki dan zaprijeti češćim kontrolama i strožim kaznama za sve koji ne prijavljuju goste. Porezi za one koji se privatno bave turizmom, kazao je Crkvenac, nisu veliki, iznose 7,5 posto i nitko ne bi trebao riskirati visoke kazne.
Procjenjuje se da se vrijednost ukupnih noćenja, za koja državi nisu plaćeni porezi, kreće između 19 i 29 posto registriranog prometa. U brojkama to znači da poreznim škarama u privatnom smještaju izmakne oko dva milijuna noćenja od ukupno osam milijuna koliko je registrirano. Ako su se slične tendencije zadržale i ove godine, a kontrolori po terenu i dalje otkrivaju velik broj neprijavljenih domaćih i stranih gostiju, to znači da se u sivoj ekonomiji u turizmu vrti oko 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda Hrvatske, što je oko jedne milijarde kuna.
Ove bi godine Hrvatska trebala ostvariti oko 190 milijardi kuna bruto domaćeg proizvoda, a procjenjuje se da je udio turizma u BDP oko 22 posto. Godišnji prihod od turizma trebao bi, prema tvrdnjama resornog ministarstva, biti 7,8 milijardi dolara.
Porezne utaje i siva ekonomija nisu samo specifičnost turizma već i drugih djelatnosti - trgovine, graditeljstva, uslužnog sektora, a 2000. godine, prema Institutu za javne financije, udio sive ekonomije u BDP kretao se oko 9 posto.
Na ovaj način državi godišnje izmiče oko 9 milijardi kuna utajenog poreza, što je tri četvrtine cijene autoceste od Zagreba do Splita.
