Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 28
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
26.03.2015. u 12:00

Samo trećina kućanstava ima brzi pristup internetu. Za to treba tražiti novac EU

Kome Angela Merkel zamjera i je li se zapravo ikome i na što žalila, nije posve jasno. Ali činjenica jest da prijepor HT-a, koji je u vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma, i države postoji. Uzrok je internet, i to onaj fiksni. I dok dvije trećine građana nemaju “žicu” za brzo surfanje, polemika se vodi o tome treba li nam još jedna internetska mreža među naseljima.

Naime, državna tvrtka Odašiljači i veze kandidirala se za novac fondova EU za izgradnju upravo takve, agregacijske mreže između naselja. HT tvrdi da je to besmisleno jer takva mreža već postoji. Postoji čak 605 takvih veza, a da bi sve bilo povezano, potrebno ih je 650. OiV ili država Hrvatska ne haju za tu činjenicu i žele pomoć EU za cjelokupnu novu, državnu infrastrukturu. HT je predlagao da, također uz pomoć novca iz EU, izgradi dio koji nedostaje. Pitanje je koji je model u ovom slučaju mudriji ili isplativiji... Odmaknemo li se od politike, nikakvog razloga nema za dvije paralelne mreže.

Usto, postoji institut regulatora koji se mora brinuti da su uvjeti na tržištu istovjetni svima. Tako gledano, nacionalna sigurnost ne može biti ugrožena, a HT u ovom slučaju i nema monopol, postoji još 50-ak onih koji imaju mrežu među naseljima. Ipak, država želi sve ispočetka jer dugoročno je, kažu, dobro je da je država vlasnik infrastrukture, koje se one 1999. pa opet 2001. odrekla. Možda u vremenima blagostanja ne bi bilo besmisleno imati dvije internetske mreže, no u današnjem kontekstu čini se da gradnja mreže koja postoji ne može biti prioritet, a i država se kao vlasnik bilo čega baš i nije iskazala.

Pritom je puno važnije naglasiti i da se izgradnjom agregacijske infrastrukture situacija po pitanju brzog fiksnog interneta neće popraviti. Ono što Hrvatskoj doista nedostaje jest pristupna mreža, ili zadnja milja, ona koja “žicu” dovodi do domova. Tu stojimo loše. Tek jedna trećina kućanstava u Hrvatskoj ima brzi pristup internetu. Za to treba tražiti novac iz fondova, a to mogu i trebale bi činiti jedinice lokalne samouprave pa i u suradnji s operatorima.

>>Premijer nikad neće oprostiti Kolindi što mu je preotela Angelu Merkel

>>Milanović optužio Grabar-Kitarović za cinkarenje kod Merkel i manipuliranje oko Tita

Komentara 2

PI
pitijestpit
12:37 26.03.2015.

jedinice samolokalne uprave.. pa nemaju tu sta poplasiti tako da nista od rada za djaba :)

KA
Kakma
19:29 26.03.2015.

E tu je problem kod 430 hrvatskih opcina,oni pojma nemaju sta je to brzi internet,a kamo li da nesto poduzmu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije