Vlada još nema definirane kriterije za smanjivanje povlaštenih mirovina. Prema jučerašnjim informacijama, smanjenje ne bi trebalo nastupiti prije početka 2014. godine. Ministarstva rada i financija još bruse kriterije, a prema najavi premijera Milanovića, smanjivale bi se samo povlaštene mirovine veće od prosječne plaće – koja je ove godine 5500 kuna.
Godišnje 500 milijuna kn
Prema podacima iz mirovinskog sustava, mirovine veće od tog prosjeka imaju bivši saborski zastupnici i dužnosnici, dok su prosječne braniteljske mirovine 130 kuna niže od prosječne plaće u državi. U kategoriji tzv. povlaštenih mirovina nalazi se oko 165.000 umirovljenika, a najbrojniju skupinu među njima čine branitelji – njih 72.000, pa se očekuje da će među njima biti najviše onih koji će osjetiti smanjenje. Prema neslužbenim informacijama, ono bi moglo biti oko 10 posto, a godišnja ušteda oko 500 milijuna kuna, ali prije nego što se donese odluka trebali bi se mijenjati mirovinski propisi.
Plan je Ministarstva rada da se korisnici mirovina podijele u dva fonda, ovisno o statusu – u prvom većem bile bi mirovine koje su ostvarene prema osnovnim mirovinskim propisima, a u drugom mirovine prema posebnim propisima, na koje se godišnje izdvaja 7,8 milijardi kuna. Postavljanjem granice na visinu prosječne plaće ostat će pošteđene mirovine brojnih sudionika Drugog svjetskog rata, radnika koji su imali beneficirani radni staž, umirovljenih policajaca, pripadnika JNA i službenika u doba SFRJ. Posljednji su put povlaštene mirovine smanjene za 10 posto 2010. godine, za što je tadašnja premijerka Jadranka Kosor dobila čak i načelnu podršku braniteljskih udruga.
Ministar branitelja Predrag Matić suzdržan je od komentara na temu povlaštenih mirovina, jer od njegova ministarstva još nije službenim putem zatraženo bilo kakvo postupanje. U Ministarstvu se zasad može čuti tek Matićev načelni stav da braniteljske mirovine ne smatra povlaštenima, već mirovinama po posebnim propisima. Inače, od 72.815 braniteljskih mirovina, 58.398 odnosi se na ratne vojne invalide, a 13.398 obiteljskih je mirovina. Ukupno je svaka sedma braniteljska mirovina manja od 3000 kuna, ali polovica branitelja ima mirovinu veću od 5000 kuna. Prosjek podižu one najveće, veće od 8000 kuna, koje prima 4689 invalida i 4353 obitelji poginulih ili nestalih branitelja. One su samo nekoliko desetaka kuna više od prosječnih mirovina saborskih zastupnika! Kako god bilo, u Ministarstvu branitelja naše pitanje prosljeđuju na Mrsićevo ministarstvo, u iščekivanju službene odluke s vrha. "Najprije je o toj temi javno govorio ministar Linić, pa Mrsić, i na koncu premijer, no pismene ni usmene naputke nismo dobili", kažu u ministarstvu.
Radni vijek
Do kraja ove godine Vlada bi trebala donijeti odluku i o povećanju radnog vijeka na 67 godina, a očekuju se i drugi zahvati unutar mirovinskog sustava. Jedan od njih je priznavanje prava na zaštitni dodatak za umirovljenike drugog stupa, ali i vraćanje staža kao kriterija za odlazak u mirovinu. Prema najavama, radnici sa 41 godinom staža odlazili bi u mirovinu bez penalizacije. Najavljena je i revizija invalidskih mirovina.
>> Mrsić: Svi oni koji su htjeli mutiti vodu neće to više moći
Kada bih se ja vratio sa svojom mirovinom u HR. Meni bi Linic i ostali drugovi uzimali Porez pa neki prirez pa socijalno (mozda jos sta izmisle) Vise od 60% Posto nemam tu namjeru mogu mi samo da malo.......... Vukk dlaku mijenja ali cud nikada, pa tako i ove kommunjare, misle da su jos u Titoslaviji.