Saborski Odbor za Ustav je na zajedničkoj sjednici s Odborom za zakonodavstvo jednoglasno i bez rasprave donio konačni tekst ustavnih promjena koji se u ničemu ne razlikuje od nacrta koji su u petak izglasali saborski zastupnici. O ovom konačnom tekstu zastupnici će u Saboru raspravljati vjerojatno u srijedu, a u petak će ih izglasati dvotrećinskom većinom.
Ustavni stručnjak Branko Smerdel zamjerio je da o ovim ustavnim promjenama praktički i nije bilo javne rasprave, budući da javnost nije bila upoznata sa svim prijedlozima koji su došli, već samo s onima koji su ušli u nacrt.
- To je samo privid javnosti i javnog dijaloga. Zapisnici sa svjednica radne skupine skromniji su po sadržaju od onih kada se 1990. pisao Ustav, a tada nije bilo ni sličnih tehnoloških mogućnosti – prigovorio je Smerdel te zamjerio što se nisu uvažile ni primjedbe predsjednika RH Ive Josipovića.
- Zakasnio je na javnu raspravu. Pa molim vas lijepo. Sa svaki seljak zna da kum nije dugme a predsjednik RH bogme nije isti kao svi ostali građani, osim toga je ovlašteni predlagatelj ustavnih promjena te ga je morala izabrati svojim glasovima većina birača. To je jedan pokazatelj stanja ustavnosti koje je vrlo zabrinjavajuće – uvjeren je Smerdel.
Govoreći o samim promjenama, Smerdel je, na tragu onoga što su prigovorili i predsjednik Josipović, ali i zastupnici HDZ-a koji ponovno nisu bili na ovoj sjednici, upozorio da članak 5 Ustava bitno zadire u načela diobe vlasti, a tamo gdje nema diobe vlasti, nema ni Ustava, dodao je. Članak 5 Ustava propisuje da se zakon kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, zakon kojim se uređ uju pitanja važna za izvršavanje dužnosti i rad Ustavnog suda RH te zakon kojim se ure đuje provedba Ustava, donose po postupku određ enom za promjenu Ustava, dakle u tri koraka. Međutim, onaj sporni i problematični dio je u kojem stoji da Hrvatski sabor može, većinom glasova svih zastupnika, odlučiti da se i drugi zakon donese po postupku određ enom za promjenu Ustava.
- Ustavotvorac treba odrediti tko donosi zakone i na koji način, ako onaj koji donosi zakone to sam odlučuje, to je onda protivno načelima ustavnosti i rušenje Ustava. Upozoravam da se to ne bi smijelo dopustiti, a vidjet ćemo da se na dugi rok sve plaća – objasnio je Smerdel, te prigovorio i što u članku 6 Ustava, koji se propisuje nova referendumska procedura, uz pitanja o kojima se ne smije odlučivati na referendumu ne stoji i tko će odlučiti koja su to pitanja.
- Morate imati tijelo koje će to reći, to su opet osnove diobe vlasti. To su bitne konstrukcijske pogreške kakve nećete naći u niti jednom Ustavu, to će ispitivati Venecijanska komisija i Vijeće Europe, pa bi mogli imati probleme – kazao je Smerdel. Tu treba dodati da iako to nije navedeno u Ustavu, dogovor radne skupine za izradu nacrta ustavnih promjena je da se u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu koji će se donijeti brzo nakon ovih promjena, propiše da Ustavni sud već nakon 5.000 prikupljenih potpisa odlučuje o ustavnosti referendumskog pitanja. Zamjerio je Smerdel što vladajući ne žele konzultirati Ustavni sud oko referendumskih inicijativa.
- Sa iskustvom od onog sad referenduma na temelju inicijative U ime obitelji, a i sada na temelju niza izjava iz visokih dužnosnika iz Vlade koji žele uvijek ostati anonimni je bilo najavljivano da se neće konzultirati Ustavni sud jer on nema što govoriti i da Ustavni sude ne može voditi Sabor. To je nerazumjevanje te ideje konstutucionalizma. Oko referenduma prošlog bilo je otkriveno da i sam narod mora biti ograničen u svom odlučivanju, ali je to zamijenjeno teorijom da nitko ne može ograničavati Sabor. A ustvari ustavna teorija polazi od toga da svatko mora biti ograničen u svom odlučivanju i da svatko mora biti pod kontrolom i da je Ustav sredstvo za takve stvari – objasnio je Smerdel naknadno.
Laburist Dragutin Lesar je govoreći o Smerdelovim primjedbama kazao kako je dogovoreno da se, kada se govori o članku 6 Ustava i potrebi da se konzultira Ustavni sud, to rješava Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu, kako je to i do sada bilo propisano.
- Dogovoreno je da se mijenja članak 95 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu gdje se utvrđuje redoslijed nadležnosti za ocjenu ustavnosti ponuđenog referendumskog pitanja. Ustavni zakon o Ustavnom sudu ima istu snagu kao Ustav, pa je dovoljno da to bude propisano samo tamo – tvrdi Lesar. Na drugu primjedbu koja se ticala članka 5, i drugih zakona koji se mogu donositi po postupku donošenja Ustava, Lesar je samo kratko rekao da rasprava još traje te da se vode konzultacije oko te sporne rečenice.
I nezavisnoj Jadranki Kosor je ta rečenica sporna pa dodaje da još ima vremena da se to pitanje riješi kroz raspravu i amandmane ovaj tjedan.
- To mislim da mora još biti otvoreno za raspravu i eventualne poboljšice – kazala je Kosor. Međutim, profesoru Smerdelu je zamjerila tezu da je Ustav plod političke trgovine.
- Ja to nikako ne bih zvala nikakvom trgovinom nego dogovorom, sve političke stranke su pozvane na dogovor u parlamentu i ja ne vidim razloga zašto to neki ne koriste – odgovorila je Kosor na kritike Smerdela.
Dragan Zelić iz GONG-a kaže da još ne zna kakav će ovaj Ustav biti, no već sada je jasno, dodaje, da će novi Ustav biti produkt kratkotrajne javne rasprave.
- Mi se nadamo da će pitanje referenduma biti uređeno na kvalitetan način i o tome ćemo moći konačno reći tek kad se donese Zakon o referendumu, Ustavni zakon o Ustavnom sudu i niz drugih zakona. No za sada bi se moglo Ustav poboljšati u smislu kritika predsjednika RH i profesora Smerdela, posebno u pvom dijelu koji govori o načinu donošenja zakona – kaže Zelić te dodaje da je očekivao puno više demokratskih standarda u pogledu javne rasprave.
- Trebamo se prisjetiti motiva donošenja ustavnih promjena. Prvo se reklo da će se Ustav mijenjati zbog tzv. lex Perkovića međutim kasnije smo uspjeli da se Ustav mijenja i po pitanju referenduma i nekih drugih stvari. Očito je promjena Ustava možda bila motivirana svakodnevnim političkim događanjima što ne bi trebalo biti, ali evo mi smo na kraju uspjeli bar neke stvari popraviti. U ovoj fazi možemo biti zadovoljni, ali konačnu ocjenu oko refererenduma ćemo dati kasnije – zaključio je Zelić.
srušiti vladu, potom pisati novi ustav i donijeti lustraciju. Svi koji govore da bi sada to bilo neproduktivno, štite sebe. Nikada nije kasno osuditi zlo i ne dati mu da se širi. Vrijeme je hladno, ali zori!