Vlada je najavila da će budžet za iduću godinu biti približno 5 milijardi kuna veći od ovogodišnjeg, a prekoračenje rashoda (4,7%) iznad očekivane stope rasta BDP-a (3,2) prati i nominalno povećanje proračunskog manjka za gotovo 1,5 milijardi kuna. Ovakva kombinacija nije najbolje sjela u stručnim krugovima, ali ni sindikatima koji su očekivali više za svoje plaće.
– Prerano se kreće s otpuštanjem kočnica prema braniteljima i MORH-u, čime je Vlada oslabila vlastite pregovaračke pozicije sa sindikatima. Prerano se ide i u indeksaciju povlaštenih mirovina jer je jako teško kontrolirati procese i očekivati od drugih da se odriču nakon što se popusti jednoj interesnoj grupaciji – tvrdi Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Rashode je, kaže jedan od glavnih Marićevih savjetnika u poreznoj reformi, trebalo držati pod potpunom kontrolom dok ne dođemo s deficitom u sigurnu zonu.
Ima za povlaštene mirovine
– Očekujem da će na kraju proračunski rashodi biti 600-700 milijuna kuna veći nego što je formalno prikazano. To će još uvijek biti blago iznad 2 posto, no bio bih sretniji da nam je deficit pao ispod 1 posto jer se očekuje pogoršavanje uvjeta financiranja – kaže Lovrinčević. Američki FED trebao bi krajem ove godine krenuti s povećanjem svojih kamatnih stopa, a od sredine iduće godine mogla bi ih pratiti i Europska središnja banka.
– Naš javni dug i dalje će biti na jako visokim razinama kad krene rast cijene duga. Riječ je o političkoj odluci koja nije dobra jer se nije vodilo računa da će popuštanje jednima imati loš demonstrativni učinak na dogovor sa sindikatima – ističe Lovrinčević. Vladi će biti teško dokazivati da nema novca za plaće, a ima za vraćanje povlaštenih mirovina i nova prava branitelja.
Sindikat znanosti i njezin čelnik Vilim Ribić oštro su napali povećanje budžeta za obranu te navode da su podaci o izdvajanju za vojsku nešto drukčiji nego što govori resorni ministar.
Više od drugih za vojsku
– Javno dostupni podaci Eurostata pokazuju da je udio naših izdvajanja za vojsku stabilan, a trenutačnih 1,3 posto BDP-a za vojnu obranu predstavlja više i od prosjeka EU (1,2%) i od prosjeka nama usporedivih tranzicijskih zemlja, odnosno 10 novijih članica EU. U tim zemljama udio konstantno opada i iznosi 0,9 posto BDP-a – kaže Ribić te upozorava da su Slovenija i Češka 2015. izdvojile dvostruko više od Hrvatske za istraživanje i razvoj, ali su istodobno u 2014. izdvojile upola manje za vojnu obranu, Slovenija 0,7 posto, a Češka svega 0,6 posto BDP-a.
Dr. Josip Tica, s Ekonomskog fakulteta Zagreb, također bi bio znatno oprezniji s prognozom BDP-a za sljedeću godinu.
– Italija je naš najvažniji trgovinski partner, migrantska ruta prelazi preko Hrvatske, što će biti s naftom nitko ne zna, a i europske integracije ne idu u smjeru održivosti, a dobar dio rasta došao nam je od EU integracija. Nadam se da će 2017. biti u prosjeku nastavak dosadašnjeg trenda anemičnog oporavka uz vrlo visoku vjerojatnost snažnih kolebanja zbog čitavog niza političkih nestabilnosti kao što su referendum i potencijalni izbori u Italiji, izbori u Francuskoj, pregovori o Brexitu... I sve to u okruženju sada već izvjesnog zatezanja FED-ove monetarne politike sa svim reperkusijama koje to nosi na cijenu našeg zaduživanja i međunarodno kretanje kapitala – kaže Tica. Porezna će reforma, smatra Lovrinčević, dati impuls rastu domaće potražnje i dijelom investicija, očekuje se odlična turistička sezona, no hoće li rast biti u skladu s Vladinim očekivanjima, presudit će prerađivačka industrija koja za razliku od trgovine ili turizma usporava i ne uspijeva zadržati dosadašnju dinamiku.
>> Predstavljene smjernice proračuna: Tko su dobitnici, a tko gubitnici?
steta ispada da cemo i s ovima popusiti jer moraju sto prije namiriti uhljebe kojih ima ocito sve vise jer se u radu "s drzavom" nema vise sto maznuti.