Osim organiziranja radionica, natjecanja, kampova i drugih aktivnosti, ZRS-ovci njeguju uspomenu na Božu Težaka. Osim sjajnih rezultata na području svojih znanstvenih interesa, on je bio i osebujan humanist koji je svojim djelovanjem u najtežim vremenima pokazivao otpor svim totalitarizmima prošlog stoljeća.
Božo Težak se smatra začetnikom informacijskog doba, a lijepo se i podsjetiti da su on i Branimir pl. Makanec, bili osnivači Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu, tada druge najmodernije računalne učionice u Europi, i to samo pet godina nakon prvog Referalnog centra u svijetu.
U svojem budućem centru učeničke izvrsnosti Zagrebački računalni savez će pokušat oživjeti i uspomenu na tu prvu računalnu učionicu i prva hrvatska programerska proljeća krajem šezdesetih. Bio je to tadašnji Multimedijalni centar referalnog centra Sveučiliša u Zagrebu, na malom trgu pokraj kultne Kazališne kavane, u kojem je su i neki iskusniji ZRSovci učili programirati.
Posebno je bio zapažen doprinos prof. dr. sc. Bože Težaka (1907.-1980.) i na području informacijskih znanosti. Stoga je u povodu obilježavanja 100-obljetnice ovog uglednog informacijskog znanstvenika autor Mario Pleković, analizirajući na odabranim radovima iz Božine znanstvene i informacijske zaostavštine, njegovu znanstvenu misao i urednički svijet komuniciranja, profesora Težaka predstavio kao prvog hrvatskog klasika informacijskih znanosti.
Profesor Težak bio je i urednik časopisa "Informatologija" te između ostalog i suosnivač Fakulteta organizacije i informatike Varaždin te idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja u Zagrebu.
Temeljnom strukom bio je kemičar, no širokog spektra djelovanja. Od 1953. glavni je urednik časopisa "Arhiv za kemiju", kojeg je od 1956. pretvorio u "Croatica Chemica Acta", kao jednog od prestižnih svjetskih znanstvenih časopisa s hrvatskim obilježjima. Bio je i osnivač "Zagrebačke škole koloidne kemije" poznate u svijetu.
Ljubav uvijek iznova odnosi pobjede
Zagrebački računalni savez je u njegovu čast utemeljio istoimenu nagradu i osnovao Ljetne škole za poticanje darovitosti "BOŽO TEŽAK", te programersko natjecanje Informatijadu "Božo Težak". Posebno, Boži u čast, te kao putokaz mladim darovitim ljudima, koje je on osobito volio i podupirao, skladana je pjesma "100 godina BOŽE", možda i prva pjesma u našoj povijesti posvećena nekom znanstvenom velikanu.
Glavne uloge u spotu dobili su najbolji hrvatski informatičari na čelu s Lukom Kalinovčićem, Lovrom Pužarom, Goranom Žužićem i Ivicom Kičićem, osvajačima zlatnih olimpijskih medalja. Osim njih u spotu se pojavlju mnogi najbolji programeri i matematičari, Ivo Sluganović, Filip Barl, Mihael Peklar, Branimir Filipović, Mislav Jelašić, Kristijan Burnik, Alen Orčić, Ena Oster, Mislav Mijatović ... Glumac i pijanist Mislav Ivaci tada je išao u drugi razred osnovne škole. Sudjelovali su i Tibor Kulcsar, prvi mentor Ivici Kičiću i Goranu Žužiću, zatim izvrsne programerske mentorice Mihaela Piskač i Željka Orčić, Rikard Dimić, doajen nacionalne obrazovne informatike Branimir pl. Makanec, profesor matematike Gordan Jurković te mnogi drugi. Kadrovi informatičke učionice i pozornice te kemijskog labosa i stepeništa, snimani su u osnovnim školama Josipa Račića i Matije Gupca te u Petoj gimnaziji.
Stihove i glazbu napisao je Zdravko Škokić (Z.Š. Zdravcoigne). Pjesmu je producirao Jeronim Marić, otpjevala Hana Blažević, uz sjajne prateće vokale Darije Hodnik. U ideji spota istaknuo se Luka Orešković, a u realizaciji spota i opreme CD-a Goran Baotić i autor pjesme. Goran Baotić je i autor sjajnog Božinog plakata, a pjesmu su zagrizli "Kraljevi ulice", Pajo i Hadži.
Engleska inačica stihova, u prijevodu Silvije Hanžić Deda je dobila mjesto već u engleskom izdanju monografije o Boži Težaku, a trenutno, u suradnji s Kristijanom Rahimovskim, spremno čeka na snimanje.
Božo Težak je volio mlade te organizirao prve velike Ljetne škole i konferencije u Hrvatskoj za znanstvenike iz cijelog svijeta s područja fizike i kemije međufaza.
Dobrota nema granica i nije ograničena vremenom
Informatički zaljubljenici i poštovatelji Bože, najbolji mladi programeri, pobjednici ZG. Informatijade BOŽO TEŽAK i državni pobjednici različitih generacija, uz one malo starije, čuvali su uspomene i polagali vijence na Božinu grobu.
Branimir Makanec, Kristijan Burnik, Rikard Dimić, Dominik Fistrić i Zoran Vrabanec
Branimiru pl. Makancu, počasnom predsjedniku saveza, kome je otac Julije nestao poslije drugog svjetskog rata, Božo je bio kao drugi otac. Uz Branimira, Božu su na osobit način prepoznali Zoran Vrbanac, profesor informatike u mirovini, ali i mnogi mladi najbolji programeri i matematičari. Jedan od njih je i najbolji osnovnoškolski natjecatelj u povijesti Hrvatske i kasniji osvajač zlatne olimpijske medalje Ivica Kičić, zatim predsjednik saveza Rikard Dimić i najbolja osnovnoškolska mentorica u povijesti, Mihaela Piskač, sada već sretna majka sedamnaestomjesečne Lane, udana Piskač Opančar. Boži se kao mlađi osnovac poklonio i Dominik Fistić, sjajan mladi programer kojem još uvijek nisu evidentirane sve pobjede na državnim natjecanjima.
Adrian Beker Mihael Liskij i Kristijan Burnik
Osim dugogodišnjih članova ZRS-a Kristijana Burnika i Ivana Vučice, na Božinom grobu bili su i olimpijci Mihael Liskij i Adrian Beker te mnogi drugi, a posebno je obilježena i uspomena na njegov časopis "Croatica Chemica Acta".
Ideja poticanja darovitosti bila je i njegov način življenja i rada
Osim znanstvenih postignuća, o njegovoj nepokolebljivoj borbi za istinu i nepobjedivom humanizmu postoje mnoga svjedočanstva. Kao aktivni borac protiv tadašnjih zala i svakog totalitarizma, bio je energičan, pošten i jak, zaštitio mnoge ljude stavljajući život na kušnju.
"Nije dao da se od znanstvene ili humanističke istine napravi laž, bio je brži i spretniji od raznoraznih jednoumnih aparatčika tako da mu nisu uspjevali „posoliti pamet“ gluparijama niti „utabati put“za nečovječno djelovanje", način je na koji ga je doživio autor pjesme.
O Božinom humanističkom djelovanju u društvenoj zbilji na različite načine su svjedočili mnogi njegovi suvremenici. I ne samo oni. Pogledajmo neka svjedočanstva:
Dionis Emerik Sunko:
U predvečerje napada sila osovine, u ožujku '41.,kod Bože Težaka upravitelja Škole za civilnu zaštitu, skupilo se mnoštvo intelektualaca, kojima je Težak na svoju ruku uzeo pozive za vojsku, uz obrazloženje da će ih mobilizacijom u civilnu zaštitu osloboditi odlaska na frontu. Svi su oni bez iznimke, od slikara Otona Glihe, do kasnijeg nobelovca Vladimira Preloga, vjerovali da Težak ima stvarne ovlasti za mobilizaciju tadašnje Kraljevine Jugoslavije. („Moš' mislit, Težak je samo imao petlje, kao i u mnogim kasnijim prilikama“, rekao bi autor pjesme.)
V. Dedijer:
Kad sam objavio jedan nezgodni članak 1957., izbacili su me iz "Boškovića" (Instituta). Potom me je Božo Težak, kemičar, divan čovjek iz Zagreba, pozvao na telefon i rekao dodji da radiš. Ja sam tako radio s njim, izučavao razvitak nauke. I objavio 1960. u "Natureu", to je bio najbolji svjetski časopis, ogroman, dugački članak o razvitku nauke u tadašnjoj državi. Težak je bio pošten, ne znam da li je bio partijac, ali nije dao da mu budale, birokratske, komunističke, sole pamet. On je moje radove metnuo na zid da ih svako vidi.
Miroslav Tuđman:
Kada je moj otac bio zatvoren 1972. godine, ostao sam bez posla. Napisao sam više od 50 molbi za posao. Trebao sam biti primljen na nekim mjestima, ali drugovi iz partije onda su intervenirali da me se ne smije primiti. Međutim, primio me je profesor Božo Težak u Referalni centar Sveučilišta u Zagrebu. Tako sam u područje informacijske znanosti ušao sasvim slučajno. Bilo je to teško razdoblje u životu, ali na njega sam već prije bio naučio. Krug ljudi koji vas je prije pozdravljao, odjednom je to prestao raditi.
Zagrebački računalni savez provodi i druge slične aktivnosti koje su povezane s djelovanjem djece i mladih, a učenička postignuća su im trajna inspiracija.
Božin nepokolebljivi humanizam i antitotalitarizam, nepresušno je vrelo nadahnuća za generacije nove mladeži, osobito u svjetlu europske tradicije i poimanja biti borbe protiv totalitarizama sviju predznaka.
Primjeri su sjajni, a na mladeži 21. stoljeća je da prepoznaje i izabire one prave.
Vjera u dobro nenadmašno je dobra mogućnost . . .
I Božo je nekad davno dok nije bilo računala i neta sanjao da ideje prođu začas s jednog na drugi kraj svijeta..
>>Zagrebački računalni savez: +1 izvrstan za bolju Hrvatsku
>>Da bi mogli podučavati, potrebno je voljeti
