Iako je tri puta bio predložen u Saboru, Hrvatska je izbjegla donošenje zakona o lustraciji. Možda i u tome treba tražiti razlog zašto lustracija, s dolaskom Domoljubne koalicije, sve glasnije odzvanja u javnom prostoru. Takvo su zakonsko rješenje, uostalom, najavljivali još iz opozicije.
Nije lov na vještice
No potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko prema lustraciji se i danas određuje pozitivno. “Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego promjena društvene klime i zauzimanje za istinu, naša je odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina”, kazao je prije neki dan u gorljivu obraćanju Imoćanima. Istodobno, ministar vanjskih poslova Miro Kovač ovih se dana u Njemačkoj susreo s Rolandom Jahnom, šefom Ureda vlade za upravljanje dokumentacijom bivše istočnonjemačke tajne policije Stasi te najavio da će i hrvatske institucije biti uključene u europski projekt. – Mi u Hrvatskoj moramo voditi otvoreni dijalog o prošlosti – rekao je Kovač.
O nužnosti lustracije glasno progovara i novi HDZ-ov saborski zastupnik Željko Glasnović, koji smatra da je najveći hrvatski problem danas mentalno naslijeđe komunizma. – Prije nekoliko dana održan je sastanak Karamarka s hrvatskim braniteljima i svi smo se složili, uključujući i Karamarka, da su duboke promjene u institucijama nužnost. Prvi je korak u tome sveobuhvatna dekomunizacija i lustracija, koja se najprije mora provesti unutar HDZ-a, a potom u svim hrvatskim institucijama – kazao je Glasnović. Međutim, dok eterom odzvanjaju politički stavovi, pravni okvir još nije donesen. Ponajviše je na tome putu odmakla Bruna Esih, znanstvenica s Instituta Ivo Pilar koju je javnost upoznala i kao izaslanicu predsjednice RH na prošlogodišnjoj komemoraciji u Bleiburgu. Potvrdila nam je da udruga Hrvatski križni put, kojoj je na čelu, radi na izradi zakona o lustraciji koji pripremaju naši stručnjaci u suradnji sa stručnjacima iz drugih država. – Za nas je pitanje lustracije preduvjet sazrijevanja hrvatskoga društva. Nacionalne interese ne može zastupati netko tko se ogriješio o temeljna ljudska prava i slobode. Najvažnijim dijelom zakona vidimo da se onima koji su proizašli iz bivšega sustava ne smije pružiti prilika i moć da nastave sa svojim utjecajem koji su imali u komunističkome sustavu. Danas svjedočimo problemu s ljudima iz iste Udbine mreže, tj. s novim ljudima koji su putem sustava proizveli istu metodologiju rada”, kazala je Esih dodajući da o ovoj temi valja pokrenuti stručnu javnu raspravu.
Imamo važnijih tema
No, disonantni tonovi čuju se iz Mosta. – Nemamo ništa protiv da saslušamo prijedlog partnera, ali u ovom trenutku mislim da su za građane važnije teme gospodarski razvoj, smanjenje javnog duga i poticanje poduzetništva – prenio nam je službeni stav Mosta zastupnik Miroslav Šimić, a potom dodao i svoj osobni. – Meni je dosta bavljenja prošlošću – kazao je. Dok ne zaživi, lustracija zasad ostaje tek još jedna platforma za produbljivanje sve većeg jaza između koalicijskih partnera, ali i ideoloških podjela u ionako polariziranom društvu.
>>Most: SDP-u je trebalo 5 godina da izbaci Merzel
>>Prijepori su toliki da će i HDZ i Most birati trenutak pogodan za prijevremene izbore
Lustracija ne znači nužno osuđivanje ljudi, već prije svega osuđivanje režima, njegove ideologije, mentaliteta i njegovih zločina te distanciranje društva od njih. To se mora učiniti, jer dok to ne bude učinjeno, bavit ćemo se prošlošću umjesto da se bavimo gospodarstvom.