Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković najavio je u petak u Sarajevu kako će se u predstojećem razdoblju pokušati riješiti preostala otvorena pitanja u odnosima s Bosnom i Hercegovinom a istodobno je potvrdio kako ta zemlja može računati na svaku potporu Hrvatske u procesu europskih integracija.
Nakon službenih razgovora izaslanstava hrvatske vlade i Vijeća ministara BiH Plenković je novinarima kazao kako je njegov dolazak u Sarajevo jasna potvrda predizbornih obećanja kako će BiH biti ključni vanjskopolitički prioritet njegove vlade.
Nastavit ćemo s angažiranom potporom BiH, posebice kada je riječ o njenom europskom putu, kazao je Plenković.
Poručio je kako su i on i ostali članovi hrvatske vlade došli u Sarajevo kao prijatelji koji žele da se što prije riješe preostala otvorena pitanja iz prošlosti a da se istodobno pomogne na europskom i euroatlantskom putu BiH.
"Praktično je spreman tekst sporazuma o suradnji na europskim pitanjima kako bi BiH koristila iskustva Hrvatske", kazao je Plenković ističući kako će to konkretno pomoći BiH u popunjavanju upitnika nužnog za odobravanje kandidatskog statusa za članstvo u EU-u.
Potvrdio je kako će tijekom svog mandata posebnu brigu iskazati za ravnopravnost Hrvata u BiH jer je to također doprinos stabilnosti BiH.
Dogovoreno održavanje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i @VladaRH pic.twitter.com/NkDcvxJwng
— Vijeće ministara BiH (@Vijeceministara) October 28, 2016
"To će se raditi na otvoren i transparentan način", najavio je Plenković dodajući kako se sve sugestije o potrebi poštivanja načela federalizma u BiH odnose na teritorij cijele države a ne samo Federacije BiH.
Za izmjene izbornog zakona u BiH kazao je da je jedna od ključnih političkih tema u toj zemlji, posebice u svjetlu stanja u Mostaru gdje lokalnih izbora nema već godinama ali i nedavnih incidenata tijekom lokalnih izbora u Stocu.
Interes je Hrvatske da se rasvjetli sve što se tamo točno zbilo i da se izbori ponove, kazao je hrvatski premijer.
Dodao je kako je za Hrvatsku važno da se izbjegne bilo kakvo preglasavanje u BiH a o izbornom zakonu odluku se treba donijeti u samoj zemlji.
Na pitanje miješa li se Hrvatska u unutarnje stvari BiH Plenković je kazao kako su takve prosudbe temeljene na prevladanim konceptima iz 19. i 20. stoljeća jer su se stvari od tada značajno promijenile a međusobna povezanost država postala je činjenicom.
"Mi pristupamo BiH kao partner", kazao je Plenković pojašnjavajući kako će buduća rješenja za ustroj i prava građana BiH doći iz te zemlje a Hrvatska želi da Hrvati budu ravnopravni jer je "u prošlosti bilo situacija u kojima to nije bio slučaj".
Upozorio je kako se mora voditi računa o tome da danas proces proširenja EU-a nema prioritetno značenje kakvo je imao ranije a na Hrvatskoj je odgovornost biti glavnom transformacijskom poveznicom za države regije koje imaju ambicije postati članicama EU-a.
Europski proces, kako je istaknuo, prigoda je za rješavanje otvorenih pitanja koja su ostala na dnevnom redu a to se odnosi i na Srbiju kako bi to prestalo biti zaprekom kvalitetnim odnosima i široj stabilnosti jugoistoka Europe.
Sličnu pomoć Hrvatske mogu očekivati i Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Albanija.
Spajanje izbornih ciklusa
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zvizdić kazao je kako početkom prosinca očekuje upitnik Europske komisije a od prijatelja poput Hrvatske u Sarajevu se očekuje stručna pomoć kako bi se što prije dalo odgovore na postavljena pitanja.
"Vjerujemo da ćemo u predviđenom roku od šest mjeseci adekvatno i stručno odgovoriti na upitnik", kazao je Zvizdić.
Kazao je i kako bi se u BiH moglo očekivati spajanje izbornih ciklusa već od 2018. godine jer bi se time dobilo stabilno razdoblje od četiri godine rada za izabrane vlast.
Za Stolac je kazao kako mora ostati isključivo unutarnje pitanje BiH a izborni i svi drugi zakoni za osnov trebaju imati poštivanje ljudskih prava i jednakopravnost svih građana.
"Ako se to bude poštovalo neće biti nikakvih problema sa usvajanjem tih zakona", kazao je Zvizdić. Istaknuo je kako buduće odnose s Hrvatskom vidi temeljene na uzajamnom razumijevanju i potpori.
"Hrvatska je dugi niz godina unutar pet najvažnijih trgovinskih partnera i investitora u BiH što vrlo jasno definira odnose na planu gospodarske suradnje", kazao je Zvizdić odajući uz to zahvalnost Hrvatskoj kao konstruktivnom zagovaratelju europskog puta BiH.
"Naš najvažniji cilj i dalje ostaje EU i očekujemo punu i nedvojbenu potporu Hrvatske na tom putu", kazao je Zvizdić.
Najavio je kako se najkasnije do kraja godine može očekivati zajednička sjednica dviju vlada na kojoj će se naći otvorena pitanja međusobne suradnje.
Vladino izaslanstvo predvođeno premijerom Plenkovićem posjet Sarajevu nastavilo je susretom s članovima Predsjedništva BiH i čelnicima državnog parlamenta te zemlje te s predstavnicima vjerskih zajednica i Hrvatskog kulturnog društva "Napredak".
Premijer Plenković boravak u BiH nastavit će posjetom Kiseljaku a nakon toga odlazi u Mostar gdje će boraviti i u subotu.
U izaslanstvu hrvatske vlade su i njen potpredsjednik i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te predstojnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.
Plenkovićevi susreti u Sarajevu: razumijevanje i želja za jačom suradnjom
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković obećao je svu potporu nastojanjima da se u Bosni i Hercegovini postigne puna jednakopravnost njenih naroda i svakog građanina, kazao je u petak u Sarajevu vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić nakon susreta s hrvatskim premijerom
Plenković se osim s vrhbosanskim nadbiskupom iza zatvorenih vrata odvojeno sastao i s poglavarom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem.
Kardinal Puljić novinarima je kazao kako je potrebno stvoriti takvu strukturu države BiH koja će omogućiti da se u njoj radi i opstaje a ne da se iz nje bježi kako je to danas slučaj.
"Već je i do sada (premijer Plenković) pokazao da poznaje našu situaciju, posebno kada je bio u Europskom parlamentu. Nadam se da će to svoje znanje sada pretočiti u djelovanje kao predsjednik vlade", kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Ocijenio je kako je ipak najvažnije da oni koji žive u BiH sami sebi pomognu jer je to preduvjet da pomoć i potporu mogu tražiti i očekivati od drugih pa tako i Hrvatske.
Članove izaslanstva hrvatske vlade predvođenog premijerom Plenkovićem u Sarajevu su primili predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i hrvatski član državnog vrha Dragan Čović.
U priopćenju stoji kako su izrazili zadovoljstvo činjenicom da je novoimenovani hrvatski premijer došao u BiH samo dan poslije prve sjednice nove hrvatske vlade ocjenivši to kao simboličku poruku s ciljem poboljšanja suradnje dviju susjednih i prijateljskih zemalja.
Izetbegović i Čović Plenkovića su izvjestili o dosad postignutom napretku BiH na putu ka euroatlanskim integracijama istaknuvši kako postoji odlučnost da se nastavi s provedbom ranije usvojenog plana reformi kao i da do kraja 2017. BiH stekne status kandidata za članstvo u EU.
Izrazili su izrazili zahvalnost za dosadašnju potporu koju je Hrvatska pružila BiH u procesu približavanja Europskoj uniji, s nadom da će se ta potpora nastaviti i ubuduće.
Pojašnjavajući stajališta sadašnje hrvatske vlade Plenković je potvrdio kako je BiH visoko pozicionirana kada su vanjskopolitički prioriteti u pitanju.
"Zalagat ću se za ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda i cjelovitu BiH kao i njezin europski put koji jedini jamči koheziju i cjelovitost zemlje, te za zaštitu ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda na cijelom području Bosne i Hercegovine", Plenkovićeva je poruka članovima Predsjedništva BiH.
Visoki dužnosnici dvije države suglasili su se kako je potreban snažni poticaj zajedničkom radu na rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja, koja su od obostranog interesa poput pitanja granice, neriješena pitanja iz oblasti imovinsko –pravnih i radno-pravnih odnosa, te smanjenje deficita u trgovinskoj razmjeni.
Slični tonovi prevladavali su i tijekom susreta premijera Plenkovića s čelnim ljudima Zastupničkog i Doma naroda parlamenta BiH.
Nakon tog sastanka objavljeno je priopćenje u kojemu stoji ocjena kao su odnosi dvije države bez značajnijih problema i nalaze se na uzlaznoj liniji a istaknuto je i očekivanje da će u dobroj atmosferi u skoroj budućnosti biti riješen i manji broj preostalih otvorenih pitanja.
Na samom početku posjeta BiH Plenković se bio sastao i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem a u nastavku posjeta posjetit će Kiseljak i Mostar.
>> Plenković: Novi izborni zakon ključan za BiH
>> Plenković: Došlo je vrijeme za suočavanje s prošlošću
Plenkovicu istina je da Bosna nema bolji prijatelja od hrvatske, ali sve uzalud ima glupana koji mrze hrvate kao i srbe ili cak i vise