Četiri su prethodne hrvatske vlade ušesterostručile javni dug zemlje. Milanovićeva ga je Vlada povećala za 73 milijarde kuna pa je brojač za sadašnju Oreškovićevu Vladu postavljen na brojku od 289,6 milijardi kuna.
Spržene milijarde
Rekorder po zaduženju tijekom četverogodišnjeg mandata čine duet Ivo Sanader/Jadranka Kosor za čijeg je upravljanja državom javni dug skočio visokih 95,1 milijardu kuna. Prva Sanaderova Vlada bila je opreznija i zadužila je državu ‘samo’ 33 milijarde kuna, no drugi su mandat popustili sve kočnice, a posebno nakon 2008. godine kad je ekonomija počela tonuti, a javni su izdaci neprestano rasli. Dvije lijeve vlade, Račanova i Milanovićeva, zajedno su podebljale javni dug države za 113,1 milijardu kuna, dok su dvije desne vlade predvođene Ivom Sanaderom i kraće vrijeme Jadrankom Kosor stvorile 128,1 milijardu javnog duga a da se u državi nije promijenilo ništa nabolje. Danas imamo isti broj zaposlenih kao i daleke 2000. godine, urušene javne sustave i golem dug. Kada je Ivica Račan ušao u Banske dvore, zatekao je 48,4 milijarde kuna javnog duga u protuvrijednosti od 35 posto tadašnjeg BDP-a države, a sad bismo bili sretni da ga uspijemo stabilizirati na 87 posto. Brzina povećanja javnog duga svrstava nas među europske rekordere.
Jedino opipljivo što je ostalo iza sprženih milijardi jest tisuću kilometara novih autocesta u čiju su gradnju, ne računajući kamate, otišle oko 42 milijarde kuna. Hrvatska drži svjetski rekord po ulaganju u ceste jer nijedna druga država nije sagradila toliko kilometara u tako kratkom roku. Bila je to investicija koja se sporo otplaćuje, ali i jedna od rijetkih odluka oko koje je stvoren društveni konsenzus, koliko god ga na kraju plate porezni obveznici. Bilo je i lošijih odluka, prepolovila se proizvodnja hrane, utrostručio uvoz, a poljoprivrednici su dobili 50 milijardi kuna potpora. Sanacija brodogradilišta odnijela je 30 milijardi kuna, sanacija zdravstva 20-ak milijardi kuna, željeznica isto toliko. Sve su to bila ‘ulaganja’ iz kojih se nije izvuklo ni za pokrivanje kamata, a kamoli da su stvoreni temelji za vraćanje uložene glavnice. Stoga je i rezultat poražavajući. Samo u zadnje četiri godine u javni se dug prelilo i 46 milijardi kuna izdataka za kamate, a u zadnjih osam godina oko 73 milijarde kuna! Zajedno s podatkom o dugu države na dan 31. prosinca 2015. godine, HNB je objavio revidiranu seriju podataka od siječnja 2000. godine, usklađenu s najnovijom metodologijom Eurostata pa se iz njih mogu izvlačiti i preciznije povijesne usporedbe. Gleda li se zadnja godina, ukupni je javni dug narastao za 5,5 milijardi kuna, no mjeri li se njegov iznos udjelom u BDP-u, rast ekonomije ga je prvi put nakon 2007. godine donekle stabilizirao na razini prethodne godine. Premijer Orešković obećao je da će mu smanjenje javnog duga biti prioritet te će ga provesti kroz ubrzanu privatizaciju tvrtki i prodaju nekretnina u vlasništvu države.
Bolja struktura duga
Analitičari RBA uočavaju da je kraj 2015. donio poboljšanja u ročnoj strukturi duga jer je porastao udio dugoročnih vrijednosnica dok su se udjeli kratkoročnih vrijednosnih papira i kredita na godišnjoj razini smanjili. Udio rashoda za kamate spada među najviše razine u EU jer kamate opterećuju državni proračun s iznosom koji čini 3,5% BDP-a.
>> Javni dug krajem 2015. iznosio 289,7 mlrd kuna, 86,7 posto BDP-a
Jel tko vidi razliku u životu od npr. 2000-2016.? Pa svaki normalan čovjek će reći : Svi su oni isti! Samo deru sirotinju i svi šute, neka, samo čekam da vidim gdje se lomi kičma Hrvatima..