Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 68
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Analiza IFJ

Dugopolje rekorder sa 10.000 kn duga po glavi stanovnika

Režije dugovi
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
12.02.2016.
u 20:43

Od županija najzaduženija je Krapinsko-zagorska s dugom od 116,5 milijuna kuna, dok je Dubrovačko-neretvanska županija bez dugova

Direktni dug županija, gradova i općina 2002. iznosio je dvije milijarde kuna, a 2014. godine 4,5 milijardi kuna, pokazala je analiza Instituta za javne financije (IJF). Tako se direktni dug jedinica lokalne i regionalne samouprave više nego udvostručio u 12 godina, i to uglavnom zbog kredita i zajmova.

Mali udio obveznica

Obveznice su znatno manje zastupljene pa 2014. iznose tek oko 200 milijuna kuna, a što je oko četiri posto ukupnog direktnog duga. Direktni dug županije, grada ili općine predstavlja zbroj svih proračunskih manjkova iz tekućeg i ranijih razdoblja financiranih kratkoročnim i dugoročnim zaduživanjem – kreditima, zajmovima i izdavanjem vrijednosnih papira. U IJF-u ističu da osim direktnog postoji i potencijalni dug, koji čine jamstva koja su županije, gradovi i općine uglavnom izdali svojim trgovačkim društvima i ustanovama.

Gledajući zaduženost po glavi stanovnika, i ona se u županijama, gradovima i općinama više nego udvostručila od 2002. do 2014. i to sa 480 na oko 1000 kuna. Najviše su se pri tome zaduživali gradovi, posebice Grad Zagreb, potom županije, a najmanje općine. Ukupni direktni dug gradova (bez Grada Zagreba) iznosi 2014. oko 1,9 milijardi kuna, a samog Grada Zagreba 1,5 milijardi kuna. Županije su u 2014. imale 700 milijuna direktnog duga, a općine oko 400 milijuna kuna. Među županijama najveći dug u 2014. imala je Krapinsko-zagorska, i to 116,5 milijuna kuna, dok je Dubrovačko-neretvanska županija jedina bez duga.

Osim Zagreba, najzaduženiji je grad Rijeka. U 2014. dugovala je 383,4 milijuna kuna, a 22 grada uopće nemaju direktnog duga, ili je on manji od sto tisuća kuna.

Što se tiče općina, Dugopolje je u 2014. imalo najveći direktni dug – 36,1 milijun kuna, a oko 60 posto općina, odnosno njih 264 uopće nemaju direktnog duga ili je on manji od sto tisuća kuna.

Dugopolje pri tome ima i najveći direktni dug po stanovniku – oko 10.000 kuna.

Kasne s izvještajima

Na IJF-u su zaključili i da se čak 80 posto ukupnog direktnog duga svih županija, oko 570 milijuna kuna, odnosi na samo deset od 20 županija. Isto tako čak se 80 posto ukupnog direktnog duga svih gradova, izuzevši Grad Zagreb, odnosi na samo 29 od 127 gradova

Oko 50 posto ukupnog direktnog duga svih općina, oko 200 milijuna kuna, odnosi se na samo 20 od 428 općina. U IJF-u navode i da su prema Zakonu o proračunu županije, općine i gradovi dužni izvještaje o zaduženosti objaviti na službenim mrežnim stanicama, ali, nažalost, često kasne ili ih uopće ne objavljuju.

Tako godišnje izvješće za 2013. i polugodišnje izvješće za 2014. na mrežnim stranicama nije objavilo oko 30 posto gradova i oko 70 posto općina. 

>>Evo gdje je u Hrvatskoj najviše blokiranih građana, a gdje najviše duguju

>>Blokada računa prijeti 196.000 građana. Duguju 400 milijuna kn!

Komentara 2

Avatar salvator
salvator
21:15 12.02.2016.

Ja ne dugujem ni kune,a živim u dugopolju od prvog do tridesetprvog,ne idem na zimovanja ni na ljetovanja.fala Bogu još radim.

BK
branko-kockica
21:58 12.02.2016.

Zašto ste namjerno istaknuli Dugopolje kao loš primjer, a radi se o općini koja je privukla jedno 20 puta više investicija nego što ima dug, i koja ima proračun od 35 milijuna kuna, dakle točno koliki je i dug? I koja je u stanju godišnje izdvojiti 10 milijuna kuna na kapitalne investicije? Mogli ste bolje apostrofirati Krapinsko-zagorsku županiju, jednu od najmanjih u Hrvatskoj, koja ima rekordni dug, ujedno i jedinu županiju kojoj je na čelu neki MILANOVIĆEV JATAK?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije