Stabilnost javnih financija u 2017. kao pretpostavku ima rast gospodarstva veći od 3 posto i brzo povlačenje novca iz europskih fondova. Prihodi koji su u konačnom prijedlogu proračuna planirani na 121,6 milijardi kuna uključuju i 10,9 milijardi kuna europskog novca, što je za tri milijarde kuna veći iznos od onog koji je ostvaren lani.
Taj će ambiciozan plan biti moguće iskoristiti jedino ako se realiziraju veliki projekti poput Pelješkog mosta ili nekih od željezničkih pravaca. Porezni prihodi rast će 2,1 milijardu kuna na temelju rasta PDV-a i trošarina.
Zbog povećanja osobnog odbitka na 3800 kuna drastično padaju prihodi od poreza na dohodak, a veći dio povećanih rashoda države odnosi se na pomoći lokalnim jedinicama koje će zbog porezne reforme ostati bez novca. Država će im pomoći s gotovo 4 milijarde kuna koje će isplaćivati u mjesečnim ratama do 15. u mjesecu. Računa se i na rast zaposlenosti pa će doprinosi rasti za 800 milijuna kuna.
Uz visoke prihode na rashodovnoj je strani doteklo novca za povećanje budžeta gotovo svim resorima, a uz umirovljenike kojima je osigurana indeksacija mirovina u dva navrata koja će donijeti oko 45 kuna povišice na prosječnu mirovinu, najveći dobitnici ipak su nezaposleni mladi ljudi.
Jednogodišnje stručno osposobljavanje za koje mladi trenutačno dobivaju s burze 2400 kuna mjesečno i plaćene troškove prijevoza, od iduće godine širi se s mladih sa završenim fakultetom ili obrtom i na mlade sa završenom četverogodišnjom stručnom spremom.
Ukupni budžet za stručno osposobljavanje diže se s ovogodišnjih 245 na 696 milijuna kuna u 2017 godini. Za mjere aktivne politike zapošljavanja s europskim sredstvima ukupno je na raspolaganju 1,5 milijarda kuna! Izmjene zakona već se pripremaju u Vladinim tijelima, a prema najavama, mladi bi se mogli zapošljavati i kod poduzetnika početnika, i to tako da njihovi vlasnici na jednog zaposlenog u novoj tvrtki preko burze mogu angažirati do dvije mlade osobe.
Povećat će se i potpore za samozapošljavanje, koje sad iznose 25 tisuća kuna, vjerojatno na 30 tisuća kuna, kako je stajalo u HDZ-ovu izbornom programu. Osiguran je novac i za demografsku politiku pa će se realizirati najavljeno povećanje rodiljskih naknada, ali i subvencioniranje kamata za kupnju stanova.
Rodiljske naknade za nezaposlene roditelje povećavaju se sa 1663 na 2328 kuna, dok će naknade zaposlenih roditelja za drugih šest mjeseci rasti na 4000 kuna. Da su najavljene mjere potrebne pokazuje i plan rashoda za dječji doplatak koji padaju za tri posto budući da se broj djece kojima se on isplaćuje smanjio sa 187.000 na 175.000 ove godine.
Proračun je unatoč manjim promjenama u prihodima i rashodima zadržao deficit od 6,8 milijardi kuna, odnosno 5,6 milijardi kuna manjka kad se u njega uključe i lokalna država i izvanproračunski korisnici. Godina pred nama godina je velikih dospijeća pa ćemo morati otplatiti više od 27 milijardi kuna obveznica i kredita. Država će platiti i 11 milijardi kuna kamata, a u refinanciranju duga Vlada računa na obvezne mirovinske fondove kojima će prodati 14 milijardi kuna duga, strane ulagače kojima će ponuditi 11 milijardi kuna te Svjetsku banku i EBRD kod kojih planira dizati kredite.
Hm, nakon simboličnog smanjenja poreza bojim se da sve ostale stvari ne ukazuju na reforme. Baš suprotno, kao da se nastavlja s ustaljenom praksom, gdje je državna i javna služba privilegirana i iznad svih... Povećani rashodi, povećani prihodi, to samo znači da država nastavlja po starom. Uostalom, to pokazuje kompenzacija radi manjih prihoda od poreza na dohodak većim trošarinama, dizanjem PDV-a na ugostiteljstvo i sl... Ako je ta mini porezna reforma kraj napora ove vlade, i dalje će struka napuštati Hrvatsku, a samo je pitanje dana kada će se uvesti novi porezi ili podizati postojeći... Hitno je potrebno smanjiti birokraciju, pojednostavniti gomile propisa, ukinuti nepotrebnu preveliku regulativu i još hrpu toga. To bi bile prave strukturne promjene, to bi dalo malo nade... Ovako kako je danas i kako se čini da će biti sutra, definitivno nije dobro. Nije normalno da ja ako hoću radniku isplatiti 2000 € plaću moram platiti 4200 €, a za isti iznos u Irskoj 2400 €. Nije normalno da ovdje tjedan dana radim završni račun na 40 stranica, a tamo 20 minuta na jednoj stranici. A da ne pričam da ovdje niti ne znam koliko parafiskalnih nameta ima, koliko poreza, koliko stvari se ne prizna u poslovanje, koliko se gleda forma umjesto sadržaja itd...