Država mora biti vlasnik Sveučilišta Sjever i potpuno ga financirati, kao i sva ostala sveučilišta u državi. Drže to u Narodnoj stranci – reformisti koja će kroz desetak dana u Sabor uputiti i svoj zakonski prijedlog prijenosa osnivačkih prava spomenutog Sveučilišta s gradova Varaždin i Koprivnica na državu.
– To što se događa sa Sveučilištem Sjever nacionalna je sramota. Varaždin i Koprivnica dali su prostor, djelomično financiraju Sveučilište, a djelomično to čini država. No stalno se prijeti ukidanjem proračunskih sredstava, neizdavanjem dopusnica – napominje saborska zastupnica Reformista Natalija Martinčević. Podsjetimo, Sveučilište Sjever nastalo je spajanjem Medijskog sveučilišta i varaždinskog Veleučilišta.
Postupak akreditacije
– Sveučilište Sjever privatno je sveučilište. Dobili su privremene dopusnice za rad koje su istekle u lipnju i sad trebaju ishoditi trajnu dopusnicu, a ako je dobiju, tada podliježu postupku akreditacije koji će se provesti na proljeće sljedeće godine – objašnjava pomoćnica ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje Sandra Bezjak i dodaje da, budući da je Sveučilište Sjever privatno, trebaju ga financirati vlasnici.
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL (na fotografiji: Natalija Martinčević)
Da je to Sveučilište nužno transformirati i financirati ga iz državnog proračuna, drži rektor Sveučilišta Sjever Marin Milković. – Sveučilište se financira sa 17 milijuna kuna, od kojih otprilike deset milijuna daje država, a ostatak grad Koprivnica. Za ovaj dio Hrvatske Sveučilište Sjever od iznimne je važnosti. Prosjek visokoobrazovanih u cijeloj državi oko 17 posto, a u sjevernoj Hrvatskoj samo 10 posto. Cijela sjeverna regija nikada ranije nije imala sveučilište. I ljudi na sjeveru Hrvatske trebaju imati pravo na obrazovanje – kaže rektor Milković.
Milijuni za običan papir
Sveučilište pohađa oko tri tisuće studenata, a ako država postane vlasnik, do 2020. moći će se školovati gotovo pet tisuća studenata. No, u akademskoj zajednici mnogi dekani i profesori drže da Hrvatska ima previše sveučilišta, što slabi kvalitetu nastave, ali i istraživanja. Jedan od njih je i bivši rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Aleksa Bjeliš.
– Koprivnica je 4 milijuna kuna platila jedan običan papir umjesto da je tim novcem financirala sedam ili osam doktora znanosti. Mogla je pokriti četverogodišnji ciklus njihova istraživačkog rada i onda s njima osnovati studije koji su tom kraju potrebni – studijski program prehrambene ambalaže i prehrambene tehnologije. Zagrebačko sveučilište bilo im je spremno pomoći – kaže Bjeliš, zaključujući kako danas mnogi u lokalnim sredinama misle da moraju imati sveučilište.
>>Hrvatska je dobila novih 219 doktora znanosti i umjetnosti
Sveučilište Sjever služi da se tamo zaposle podobni profesori. Studenti koji pohađaju ionako su predodređeni za puno slabiju poziciju na tržištu rada. Taj fakultet doslovno ne vrijedi.