Iako nam je BDP u rekordnom rastu, hrvatski radnici imaju niže plaće nego prije osam godina.
Pokazuje to istraživanje Europskog sindikalnog instituta (ETUI) i Europske konfederacije sindikate (ETUC) "Benchmarking Working Europe 2017", na koje je danas upozoio Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Iz rezultata istraživanja vidljivo je da radnici u sedam država članica još uvijek imaju niže plaće nego na početku svjetske gospodarske krize. "U razdoblju od 2009. do 2016. realne plaće (prilagođene za inflaciju) svake godine su bilježile pad u prosjeku 3,1 posto u Grčkoj, jedan posto u Hrvatskoj, 0,9 posto u Mađarskoj, 0,7 posto u Portugalu, 0,6 posto na Cipru, 0,4 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu i 0,3 posto u Italiji", stoji u priopćenju SSSH-a.
"Radnici u Hrvatskoj trebaju veće plaće"
- Novinski naslovi govore o rekordnom rastu BDP-a, rastu industrijske proizvodnje, izvoza, povoljnijim kreditnim rejtinzima… Međutim, nema ekonomskog rasta bez rasta zapošljavanja i kvalitetnih radnih mjesta. Krajnje je vrijeme da taj oporavak osjete i hrvatski građani. Radnici u Hrvatskoj trebaju veće plaće - poručio je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Istraživanje pokazuje i da su plaće u 18 država EU rasle puno sporije u sedam godina nakon početka krize, nego u osam godina prije toga, a realne plaće porasle su samo u Njemačkoj, Poljskoj i Bugarskoj. "Istraživanje ističe i kako u većini zemalja minimalna plaća ostaje preniska pa čak i radnici s punim radnim vremenom nemaju dostojanstven standard života. Nadalje, deregulatorne reforme sustava industrijskih odnosa, provođene u mnogim zemljama, stvorile su okvirne uvjete koje dodatno otežavaju uzlaznu konvergenciju plaća i ostvarivanje ekonomskog rasta potaknutog plaćama.
Sve su veće razlike između različitih skupina radnika i između različitih zemalja: radnici stariji od 65 godina više sudjeluju na tržištu rada, što može biti odraz održivog radnog života ali i nedovoljnih prihoda od mirovina. Mladi i oni s niskom razinom obrazovanja i dalje su u vrlo teškom položaju na tržištu rada, a dugotrajna nezaposlenost među tom skupinom i dalje je vrlo izražena, i raste. Istodobno, sve je veći udio radnika koji su zarobljeni u poslovima s atipičnim oblicima ugovora o radu i niskim primanjima te su u riziku od siromaštva iako zaposleni. Općenito, zadnjih devet godina povećan je rizik od siromaštva uz rad", stoji u priopćenju SSSH-a.
>>DZS još nije zabilježio ovakav niz: Potrošnja porasla 29. mjesec zaredom
>>Objavljen novi registar neporeznih davanja - ima ih čak 547
Zanimljivo je da u RH nedostaje zidara, doktora, instalatera, informatičara, zavarivača, inžinjera, građevinaca a sustav se brine za ekonomiste, političare, filozofe, socijalce, humanitarce, sociologe i slične kojih da nema nitko ne bi ni primjetio da nedostaju. Sad se npr. uhljebi po državnim firmama čude ko pura glisti kako to da bauštelac neće raditi za 4.000 kn?! Ali im je normalno da oni sa nekom smijurijom od faksa (npr. upravljanje u kriznim situacijama ili promet ili sigurnost ili ekonomija) u gradu ili općini imaju 6.000 kn? Dok se neće pravilno vrednovati radna mjesta neće biti niti napretka. Sposobni će odlaziti van a uhljebi će ugušiti državu.