ZAGREB - Svečanim otvaranjem u nedjelju, 26. lipnja, autoceste Zagreb - Split, duge 380 kilometara, sjever i jug Hrvatske konačno će biti povezan brzom i modernom prometnicom, čime se ostvaruju i želje hrvatskog naroda 'stare' gotovo 35 godina.
Autocesta od Zagreba do Splita prometnica je od izuzetnog značaja za Hrvatsku i strateško oživljavanje gospodarstva.
Za tu su se autocestu još 1971., u vrijeme Hrvatskog proljeća, izjasnili hrvatski građani dajući novac samodoprinosom za izgradnju te prometnice koja se trebala zvati cestom kralja Tomislava, ali se nije izgradila, jer je u bivšoj državi iz političkih razloga sustavno onemogućavano povezivanje hrvatskog sjevera i juga.
Izgradnja autoceste Zagreb - Split, oznake A1, o čijoj je gradnji Vlada premijera Ivice Račana donijela odluku u listopadu 2001. godine, bila je jedan je od najvećih građevinskih i investicijskih pothvata u Hrvatskoj.
Tada je obećano da će autocesta, na kojoj su radovi počeli u svibnju 2002., biti dovršena i puštena u promet za tri godine, odnosno u lipnju 2005.
Nakon promjene vlasti krajem 2003. taj je općehrvatski projekt nastavila Vlada premijera Ive Sanadera.
Tako će u nedjelju, 26. lipnja, u promet biti puštena posljednja dionica od Vrpolja do Pirovca, duga 33 kilometra, te najduži tunel u Hrvatskoj Mala kapela, duljine 5.780 metara, čime će svečano biti označeno otvaranje autoceste Zagreb - Split.
Ukupna vrijednost investicije u autocestu A1 iznosila je 17 milijardi kuna bez PDV-, a obuhvaćala je izgradnju 380 km trase na kojoj je izgrađeno 292 objekta, od toga 26 mostova, 50 vijadukta, 91 nadvožnjak, 78 podvožnjaka, 25 prolaza, 14 tunela i pet prijelaza za životinje.
U nedjelju se u promet pušta posljednja dionica od Vrpolja do Pirovca, duga 33 kilometra, te najduži tunel u Hrvatskoj Mala Kapela, duljine 5.780 metara.
Autocesta Zagreb - Split dio je cestovnog prometnog pravca između kontinentalnog sjeverozapadnog dijela Hrvatske i sjeverno-dalmatinske regije s oslanjanjem na jadranski cestovni pravac.
U mreži planiranih cesta ova autocesta dopunjava i čini vezu između dva vitalna europska pravca, pravca E-59 Maribor - Zagreb - Split i pravca E-65 Rijeka - Split - Dubrovnik.
Na dijelu od Zagreba do čvora Bosiljevo 2, autocesta prolazi europskim koridorom Vb (Budimpešta - Zagreb - Rijeka), pa se taj dio preklapa s autocestom Zagreb - Rijeka.
Interregionalni čvor Bosiljevo 2 služi za razdvajanje prometa na autocesti od Zagreba do Rijeke, te do Splita.
Još davne 1972. godine pušteno je u promet 38 kilometara dionice Zagreb-Karlovac na autocesti koja je trebala voditi prema moru, a 33 godine poslije, 26. lipnja, bit će pušteno u promet posljednjih 39 kilometara autoceste Zagreb-Split, čime će stvarno biti povezan sjever sa jugom zemlje.
U 2001. pušteno je u promet 18 kilometara dionice Karlovac - Vukova Gorica (ARZ), da bi u 2003. bilo pušteno u promet ukupno 108 kilometara autocesta, uključujući tunel Sveti Rok, a lani je pušteno u promet 177 kilometar autocesta.
Sama autocesta podijeljena je na tri sektora i to sektor Zagreb-Bosiljevo 2 (67 kilometara), sektor Bosiljevo 2 -Sveti Rok (143 kilometra), te sektor Sveti Rok - Split (170 kilometara).
Na sektoru Zagreb - Bosiljevo 2 ima ukupno 55 objekata, na sektoru Bosiljevo 2 - čvor Sveti Rok 116 objekata, a na sektoru Sveti Rok - Split ukupno ima 121 objekt.
Najznačajniji objekt na autocesti A1 je tunel Mala Kapela, koji je sa svojih 5,8 kilometara dužine najduži tunel u Hrvatskoj. Ističe se i tunel Sveti Rok na dionici Tunel Sveti Rok - Maslenica, duljine 5.670 metara te tunel Plasina na dionici Žuta lokva - Ličko Lešće čija je svaka cijev dugačka 2.300 metara.
Od mostova, ističu se most Maslenica duljine 378,80 metara preko Novigradskog mora na dionici Maslenica - Zadar 1, most Krka duljine 391,16 metara preko rijeke Krke na dionici Skradin - Šibenik, te most Gacka duljine 466,3 metara preko rijeke Gacke na dionici Žuta Lokva - Ličko Lešće.
Autocesta Zagreb - Split opremljena je najmodernijim sustavom za nadzor i upravljanje prometom, dok su tuneli opremljeni najmodernijim sustavima nadzora i zaštite od svih predvidljivih, neželjenih situacija.
(Hina)
