Da političku opoziciju čine stranke koje nisu dio vladajuće većine u Saboru ne zna 48% ispitanika.
Da je vrhovna zapovjednica oružanih snaga predsjednica države zna 64% anketiranih, ali čak 81% ne zna da samo Sabor i građani na referendumu mogu promijeniti Ustav – rezultati su to istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj koje su u travnju i svibnju među 1146 učenika iz cijele Hrvatske proveli GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja.
Oko NDH pola neodlučnih
No, zapanjujuće je da unatoč obitelji, školi i medijima, 73% maturanata ne zna kako se zove sadašnji premijer. Naime, 70% njih predsjednicom Vlade proglasilo je Kolindu Grabar-Kitarović, 2% premijera vidi u liku Tomislava Karamarka, za 1% njih to je Ivo Josipović, a samo 27% znalo je da se premijer zove Zoran Milanović. Još je gore kad se pogleda rezultat na pitanje koja je koalicija na vlasti, jer 81% učenika ne zna da je čine SDP, HNS, IDS i HSU. Štoviše, za njih 33% na vlasti su zajedno SDP i HDZ. A 15% učenika smatra da bi etnički Hrvati trebali imati veća prava od ostalih stanovnika Hrvatske (a 25% ne zna kako bi se odredilo prema tom pitanju), dok čak 40% zagovara tezu zaustavljanja svakog pokušaja sudskog progona hrvatskih vojnika zbog eventualnih zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata.
Usto, 23% maturanata Hrvatsku bi ustavno definiralo kao nacionalnu državu isključivo hrvatskog naroda i proglasilo bi katoličanstvo jedinom religijom Hrvata, a za 21% ispitanih pravi su Hrvati jedino katolici. Homoseksualnost je neka vrsta poremećaja ili bolesti za 49% učenika, a 50% njih homoseksualcima bi zabranilo javne istupe jer time loše utječu na mlade. Isticanje komunističkih simbola u javnosti kaznilo bi 57% maturanata, 54% kaznilo bi isticanje fašističkih simbola, ali s tezom da je NDH bila fašistička tvorevina slaže se njih tek 29% (čak 49% ne zna kako bi odgovorilo).
Ukidali bi stranke i medije
Iako o politici malo znaju, 70% maturanata smatra da bi neke političke stranke u nas trebalo ukinuti, a 52% ispitanih ukinulo bi i neke domaće medije, iako tek 11% i 30% njih sluša i gleda informativne emisije na radiju i televiziji, a 16% čita tisak. Dok se njih 83% odazvalo raznim humanitarnim akcijama i 53% volontiranju, samo ih je 16% sudjelovalo u mirnim prosvjedima. Istraživanje pokazuje i to da znatno lošije rezultate imaju učenici trogodišnjih srednjih škola, u odnosu na učenike četverogodišnjih i petogodišnjih škola, a pogotovo u odnosu na one iz gimnazija.
– Najviše razloga za zabrinutost imamo zbog loše pozicije učenika trogodišnjih škola jer oni izražavaju puno veće deficite u političkoj kulturi od ostalih. To se odnosi na njihova politička znanja, ali i stavove koje iznose. Takvi su učenici mahom lošijeg socio-ekonomskog statusa, no i tip obrazovnog programa ima utjecaj na ono što učenici izražavaju – kazao je član Vijeća GONG-a Berto Šalaj.
Dodao je i da učenike u školama ne pripremamo za to da budu informirani, aktivni i kritički raspoloženi građani, već podanici, što je nedostatak obrazovnog sustava, ali i šire društvene cjeline, uključujući i obitelj. A drugo istraživanje iz siječnja, o stavovima odraslih građana, od 18 do 60 i više godina, pokazuje da njih 64 posto nije zainteresirano za politiku, ali ih se 67 posto dnevno informira putem medija. U raširenost korupcije u javnim tijelima vjeruje 63 posto odraslih.
>>Obrazovanje dostupno samo bogatima vodi nas u propast
Blago njima!!