Depresija je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice – na četvrtom je mjestu po pobolu u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će 2020. biti na drugom. Štoviše, na prvom mjestu kad je riječ o ženama jer one dvostruko češće obolijevaju od depresivnih poremećaja od muškaraca, za što postoji niz razloga, počevši od hormonalnih pa do činjenice da žene lakše otvoreno govore o sebi pa se lakše i odluče potražiti liječničku pomoć.
Strah za egzistenciju
U Hrvatskoj nekoliko stotina tisuća ljudi boluje od depresivnih poremećaja. Podaci HZJZ-a govore da je depresija treća mentalna bolest (nakon alkoholizma i shizofrenije) zbog koje se liječi u bolnici. Između 1995. i 2013. godine broj hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja gotovo se udvostručio iako imamo sve moćnije lijekove. Znači da nešto ne radimo dobro i da neke stvari trebamo unaprijediti, kaže prof. dr. sc. Veljko Đorđević s Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu i psihijatar Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
Depresija je često neprepoznata, objašnjava, ne liječi se ili se neadekvatno liječi, a često recidivira tj. kronična je. Mnogi nisu svjesni da je to bolest, a ne trenutačno raspoloženje. Često je pokretač niza drugih bolesti: srčanih, neuroloških, autoimunih, malignih, čak i kod transplantacija i hematoloških bolesti. – Liječnička je greška ne prepoznati depresivni poremećaj srčanom ili malignom bolesniku jer taj poremećaj može naštetiti zdravlju tog čovjeka. Ako riješimo i depresivnost, i mogućnost izlječenja daleko je bolja – upozorava prof. Đorđević. Liječenje depresije holističko je, ne postoji jedinstven model, kao što ni uzroci nisu isti: mogu biti biološki, psihološki, socijalni i duhovni.
– Socijalni uzrok koji je vrlo aktualan zasigurno je velika nezaposlenost, strah za egzistenciju i strah od otkaza. U tranziciji se ljudi nisu adaptirali na nove uvjete, a rat i poraće nose svoje biljege i većina se u tome pogubila. Nemamo samo problem branitelja i invalida nego svi smo mi na neki način stradali. Socijalni kapital koji smo imali dok smo bili siromašniji istrošio se – ističe prof. Đorđević osvrćući se i na trend iseljavanja zbog lošeg života u Hrvatskoj:
– Svaki odlazak mladog čovjeka iz zemlje je tragedija za sve nas. I za njih, jer svatko bi volio sve ono što je naučio promovirati u svojoj zemlji. Putovati po svijetu, ali živjeti na svojoj grudi.I bez hrvatskih specifičnosti, suvremeni način života uvjetovan kompeticijom i ubrzavajućim tempom života kao 24-satnim imperativom velik je pritisak za čovjeka i vodi k otuđenju. Čovjek se, nažalost, evolucijski ne može tako brzo prilagođavati, podsjeća psihijatar.
Boluje pojedinac, pati obitelj
Iz različitih razloga čovjek postane bezvoljan, ne može normalno funkcionirati, izgubi volju za životom. U svijetu rada, napominju stručnjaci, nerijetko se te ljude doživljava lijenima, a zbog bolovanja uslijed depresije dobivaju stigmu i teže se kasnije zapošljavaju, što su posljedice neinformiranosti o depresiji.
– Liječi se medikamentima, psihoterapijom i socioterapijom, ali ne samo pojedinca, jer od depresije boluje pojedinac, a pati cijela obitelj. Gotovo 15% oboljelih zbog neprepoznatih simptoma počini suicid. A u Hrvatskoj nema suvišnih ljudi – podsjeća Đorđević. U cilju senzibiliziranja javnosti protekla je tri dana održan i 4. kongres o prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji “Depresija u stoljeću uma”, a u Zagrebu su ga organizirali Hrvatsko društvo za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja i Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta (CEPAMET), kojeg je prof. Đorđević predstojnik.
.– Od depresije pati sve više djece i adolescenata te ljudi u najproduktivnijoj životnoj dobi. Ovo je crveno svjetlo za sve u Hrvatskoj, moramo prestati misliti samo o svojoj disciplini i svi humanisti zajedno trebaju pomoći ljudima koji pate. Znanost, klinika i umjetnost moraju surađivati, socijalni kapital trebamo vrednovati i otvoriti bez ikakvih skrupula probleme koji se odnose na ovu fenomenologiju –poručuje.
>> Otkrijte 7 razlika između depresije kod žena i muškaraca
Pa sve što se događa u Hrvatskoj dovodi ljude do depresije, a najviše neimaština i nezaposlenost ljudi. Većina roditelja ne može omogućiti djeci normalno djetinjstvo. Mladi se bore sa nezaposlenošću,a umirovljenici kopaju po kontejnerima. Vijesti nas svakodnevno bombardiraju negativnostima. Političarii se prepucavaju sa ustašama i partizanima, a nitko ne obećava bolju budućnost. Blagostanje samo njima, a nas tko šiša. Uz takve uvjete teško je ostati optimističan.