Hrvatska ima 22 tisuće milijunaša koji na svojim štednim računima u banci imaju čak 56,3 milijarde kuna gotovog novca!
Vrijednost ušteđevine najvećih hrvatskih bogataša odgovara godišnjem prihodu Agrokora ili polovici prihoda državnog proračuna! Svaki od domaćih milijunaša u prosjeku na svojim računima u bankama ima 2,54 milijuna kuna. Hrvatska narodna banka nedavno je analizirala postoji li neprimjereno veliko oslanjanje banaka na uski broj klijenata.
HNB je iz te analize za Večernji list pripremio podatke o broju klijenata prema iznosu štednje. Trećina svih depozita koncentrirana je u rukama 22 tisuće domaćih milijunaša, oko 44 tisuće građana uštedjelo je između pola milijuna i milijun kuna, dok bi se srednjim slojem moglo smatrati oko 273 tisuće građana čija je štednja između 100.000 i 500.000 kuna, a prosječna je vrijednost njihove ušteđevine oko 223 tisuće kuna. Velika većina hrvatskih štediša – njih 2,7 milijuna od ukupno tri milijuna – na računima ima manje od 10 tisuća kuna, u prosjeku 9739 kuna.
HNB se upustio u ovu analizu kako bi detektirao moguće rizike na financijsku stabilnost, i nije se bavila aspektom socijalnih nejednakosti. Nakon što su zaključili da je u bankama prisutan visok stupanj koncentracije i kod depozita i u kreditiranju, HNB je uveo dodatne zaštitne mehanizme kako bi se izbjeglo eventualno destabiliziranje pojedine banke, a tek će kasnije analize pokazati postoje li kakve promjene u navikama štednje.
Analiza se temeljila na stanju na 31. ožujka 2014., a kasniji podaci o ukupnim depozitima potvrđuju njihov stalni rast. Ovo je istraživanje potvrdilo uvjerenje kako je Hrvatska postala zemlja velikih nejednakosti. Na jednoj strani je masa ljudi koji teško krpaju kraj s krajem, a na drugom spektru bogata manjina u čijim je rukama koncentrirano bogatstvo za koje malo tko može reći da je proizašlo iz rada i redovnih primanja. U Hrvatskoj se, uz prosječnu plaću, treba raditi 40 godina da bi se zaradilo 2,5 milijuna kuna. Štednja je moguće rezultat nasljedstva, prodaje imovine, ali i poslova iz sive zone. – Nejednakosti su obilježje su tržišnih ekonomija i od toga ne možemo pobjeći. Postoje instrumenti i mjere kojima se te nejednakosti trebaju ublažavati, ali to se događa u potrebnoj mjeri.
Čini se da imamo snažnu socijalnu državu, ali to je samo privid, naše su institucije slabe i po socijalnim izdacima zaostajemo za drugima – komentira Zdenko Babić s Pravnog fakulteta. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže kako je poznato da su nejednakosti u raspodjeli imovine puno veće nego one u raspodijeli dohotka. – Možda nije problem toliki iznos depozita u rukama relativno malog broj ljudi, nego to što ljudi koji imaju novac nemaju sigurnost investirati, poduzeti neki poslovni pothvat, nego u sadašnjoj poslovnoj i društvenoj klimi odlučuju ostaviti novac na računu u banci i čekati – ističe Nestić.
>>Nasljednici iz drugog mirovinskog stupa dobili 200 milijuna kn
>>U kojim se valutama štednja u 2015. godini najviše isplatila?
bolje da ste napisali u minusu na bankomatu 10 tisuća