Šest najvećih banaka u Hrvatskoj je u prvom polugodištu zaradilo 1,38 milijardi kuna, a rezultat im je pokvarila Hypo banka koja imala minus od 172,9 milijuna kuna zbog čišćenja portfelja. Kako su pokazali šestomjesečni nerevidirani podaci poslovanja domaćih banaka HNB-a, ukupna imovina kreditnih institucija iznosila je 404 milijarde kuna, od čega je 28 banaka i štednih banaka imalo imovinu vrijednu 396 milijardi kuna, a stambene štedionice blizu osam milijardi kuna.
Najveći rast imale su Croatia i Primorska banka, a najveći pad imovine Tesla štedna banka te Kreditna, Jadranska i Imex banka. Njih šest poslovalo je s gubitkom, a nakon Hypo banke slijede s minusom OTP banka od 20,7 milijuna, Sberbanka 13,7 milijuna, Veneto 12,9 milijuna... Najveću dobit od 572,3 milijuna imao je PBZ, slijedi Zagrebačka banka koja je bila u plusu 490,9 milijuna pa Raiffeisen banka s 216,9 milijuna kuna. Među štedionicama rast imovine imala je samo PBZ stambena štedionica, dok su Wüstenrot, Raiffeisen i HPB imale pad.Gleda li se stopa osnovnog i ukupnog kapitala, jedina u minusu je Jadranska banka, zbog čega se, kako ističu u HNB-u, poduzimaju određene mjere. Po aktivi vodeća je Zaba, slijede PBZ i Erste.
>> Konverzija kredita banke će stajati između 5,5 i 6 milijardi kuna
Informacije nije uopće teško povezati kad čovjek zna gdje treba gledati. Lakše je znati gdje treba gledati ako ne gledate televizijsku propagandu koja ispire ljudski mozak kao miniwash u autopraonici. Opisati ću Vam proces spoznaje pravih razloga za ostvarenje nekihh događaja, a koji mi privuku pažnju. Zapravo opisati ću način na koji taj proces spoznaje djeluje kod mene, što naravno ne znači da smatram da tako mora djelovati kod bilo koga drugoga. Korak 1. Osvanula je vijest o tome da si je Vujčić digao plaću za 34%, a također i ostalim pajdašima u vrhu HNB-a, istovremeno smanjivši ostalim zaposlenicima plaću 3%. Na tu vijest mi je ukazao naš najbolji istraživač – volonter Zvonko, a također je i Dražen dodao svoje otkriće koje je također postalo integralni dio ovog članka. Dio dokazne dokumentacije pronašao sam sam, i sve što smo zajednički otkrili vidjet ćete u ovom članku. Korak 2. Uočavanje datuma provedbe te odluke i povezivanje tog datuma s drugim događajima koji su se dogodili tog datuma. Izvor: vlastito pamćenje potpomognuto wikipedijom /Pristupanje_Hrvatske_Europskoj_uniji Korak 3. Povezivanje Zakona o HNB sa podudarnim datumima. Korak 4. Donošenje zaključka temeljem zdravog razuma i dokaza. Koji je zaključak? Plaće su otišle gore zato jer je 01.07.2013. godine, aktiviranjem hrvatskog članstva u EU – HNB postao teledirigirajući projektil nad kojim nitko iz Hrvatske nema gotovo nikakav nadzor, a prema zakonu o HNB-u koji je sabor donio par godina ranije. Sabor je izdao sve nas donijevši takav zakon (pogledati PDF malo niže), jer u njemu su samima sebi, ma ne sebi, nego nama, živim ljudima na koje će taj postupak imati NESAGLEDIVE POSLJEDICE – oduzeli ikakvu provedivu mogućnost nadzora nad hrvatskom središnjom bankom. Od HNB-a svašta proizlazi jer je središnja banka mjesto na koje se sliva novac za državni proračun i mjesto s kojeg se kontrolira monetarna politika, a ne treba zanemariti i činjenicu da se tamo odlučuje tko će u Hrvatskoj moći obavljati bilo kakve poslove vezane uz novac. Ponajviše pri tome mislim na banke. HNB je ostvario i lijepu dobit od čak 735, 5 milijuna kuna – nije loše, zar ne? Recimo, jedan lokalni gigant poput korporacije INA 2012. godine jedva je skucao 681 milijun kuna netto dobiti. HNB je super profitabilna tvrtka. Čime trguju, zapitajte se, kada takvu dobit ostvaruju? Ali oni kažu da su ”institucija” i to ”javna”. Pokušajte doći do bilo kojeg podatka od njih, a koji bi oni dobrovoljno dali, pa ćete vidjeti koliko je ”javna” ta centralna banka. Izvor podataka o ostvarenoj dobiti: liderpress.hr. I nad tim novcem NITKO iz Hrvatske nema više nikakav provediv nadzor od 01.07.2013. godine. Izdajnici u saboru su se za to pobrinuli donošenjem novog zakona o HNB-u. Evo Vam dokaz za to, crno na bijelom – pogledajte članak 117. tog zakona – koji se pak (između ostalih) referira na članke 44. i 46. istoga, koji (između ostalih) VIŠENE VRIJEDE OD 01.07.2013., a kazivali su do ulaska uEU, da guvernera i njegove najbliže suradnike imenuje sabor, i da su ti dečki mogli NE biti zaposlenici HNB-a – što više nije slučaj (vidi članak 82.), a kazivali su i da ih sabor može razriješiti. Olabavila je ikakva kontola i to do granice da postoji samo deklarativno, i uklonjena je ikakva mogućnost da u savjetu HNB-a bude vanjski čovjek koji bi imao kakav-takav uvid u to što se događa iza zidina HNB-a. Postoji pak članak 80. koji govore o imenovanju i razrješenju, dajući mogućnost da sabor nekoga imenuje na te funkcije, ali opet – razriješiti bilo koga iz HNB-a s dužnosti više nije nimalo lako – jer se članak 81. referira na članak 14. stavka 2. Statuta ESSB-a i ESB-a koji kaže: A Governor may be relieved from office only if he no longer fulfils the conditions required for the performance of his duties or if he has been guilty of serious misconduct. A decision to this effect may be referred to the Court of Justice by the Governor concerned or the Governing Council on grounds of infringement of these Treaties or of any rule of law relating to their application. Such proceedings shall be instituted within two months of the publication of the decision or of its notification to the plaintiff or, in the absence thereof, of the day on which it came to the knowledge of the latter, as the case may be. … što znači da momci u saboru i vladi uopće ne mogu pokrenuti postupak razrješenja nekoga iz vrha HNB-a. To može samo guverner ili članovi savjeta HNB-a koji su također zaposlenici HNB-a s punim radnim vremenom. Dakle, Vujčić kao glavni frajer u kvartu organizirao je svoju ekipu malo manjih frajera u kvartu, i kako sam on tamo glavni frajer, može lakše maknuti nekog koga je više-manje sam pustio u ekipu, dok bi se ostali iz ekipe trebali skoro svi udružiti da maknu njega. Slično lavljem čoporu. Sjetite se Rohatinskog. Stari lav. A mladi lav je čmrljio negdje sa strane u čoporu i čekao svoju priliku. I dočekao ju je. Baš su zgodna ova pravila oko razrješenja, i prilično neprovediva u ovom svemiru, dokle god guvernera ne sustignu godine, ili ne daj Bože, zdravlje prestane služiti.