S prvim najavama da će Vlada ove godine za niz proizvoda i usluga povećati međustopu poreza na dodanu vrijednost sa 10 na 13 posto ministar financija Slavko Linić poručio je da zbog toga ne treba dramatizirati jer “to ne mora značiti poskupljenje, kao što ni smanjenje PDV-a sa 25 na 10 posto nije donijelo, primjerice, niže cijene u ugostiteljstvu i turizmu”. Hoće li se više međustopa PDV-a ipak početi prelijevati na cijenu šećera, jestivih ulja i masti, dječje hrane, vode, časopisa, ulaznica za koncerte, hrane i pića u restoranima i kafićima... ostaje vidjeti.
Zasad je teško reći i koliko će to više novca značiti za proračun. Iz redova Vlade proračunske su efekte procijenili na oko 600 milijuna kuna, no ako je suditi prema pouzdanosti projekcija PDV-a za 2013., to baš i nije neki orijentir.
Malo promjena
Kako god bilo, Hrvatska je jedna od ne baš brojnih zemalja Europskoj uniji koja je i u 2014. kročila s promjenama u sustavu PDV-a, odnosno povećanjima tog poreznog tereta. No 2014. globalno i na razini EU u zoni PDV-a neće biti ni približno uzbudljiva i dinamična godina kao što je to bilo nekoliko prethodnih godina od početka krize. Tu nedavno iznesenu ocjenu TMF Grupe, međunarodne grupacije za poslovne usluge koja se, među ostalim, bavi i globalnim poreznim trendovima potvrđuje i prilično kratka lista inovacija u sustavu PDV-a koje stupaju na snagu početkom ove godine. Uz Hrvatsku, ova je godina počela povećanjem međustope, i to sa 7 na 10 posto, još samo u Francuskoj, no Francuska koja je ponovno na rubu recesije oprezno je povećala i opću stopu PDV-a – sa 19,6 na 20 posto. Usto bi ovih dana i na Cipru u primjenu trebala viša opća stopa PDV-a, no u slučaju te mediteranske zemlje pogođene krizom to znači povećanje sa 18 na 19 posto. Dakle, ciparska će standardna stopa PDV-a i nakon najnovijeg povećanja biti osjetno ispod prosjeka Unije koji je lani dosegnuo 21 posto, dok se Hrvatska već početkom prošle godine pridružila vodećim članicama Unije po visini opće stope PDV-a. Točnije, s Danskom, Norveškom i Švedskom se izjednačila (i one imaju 25 posto), a trenutačno višu stopu ima samo Mađarska (27 posto). Mimo članica EU, u bližem nam je okruženju i novi ministar financija Srbije Lazar Krstić ove godine posegnuo za povećanjem međustope PDV-a.
Bitka za konkurentnost
Sa zahuktavanjem ekonomske i dužničke krize u Europi većina je članica EU proteklih godina vodila poreznu politiku tako da se porezno opterećenje uvelike prevaljivalo na indirektne poreze – u prvom redu upravo PDV. Velika ga je većina povećala. No trend povećanja oporezivanja potrošnje na račun poreznog rasterećivanja rada traje i znatno dulje i dio je bitke za konkurentnost. Tako je, primjerice, u posljednjih 20 godina prosječna stopa PDV-a povećana za gotovo četvrtinu. Naime, 1994. iznosila je 17 posto, prije 10 godina u prosjeku je bila nešto manja od 19 posto, a danas premašuje 21 posto. U isto vrijeme, primjerice, osjetno je smanjena prosječna stopa poreza na dobit, no ta je prosječna stopa i dalje viša od one u Hrvatskoj.
>> Oprez, novi zakoni! Neznanje vas može koštati
mene su nekada davno u osnovnoj školi učili kako je su u srednjem vijeku crkva i feudalci tlačili kmetove,svaki sa po desetinom. dakle,crkvi 10% i feudalcu 10% i to se zvalo ugnjetavanje. a danas,živimo u "slobodnoj" državi u kojoj plaćamo 25%, dakle VIŠE nego su plaćali ugnjetavani...