Nova hrvatska Vlada još nema ministra branitelja, ali dobila je savjet iz Europske komisije o “dodatnoj konsolidaciji” braniteljskih naknada i ujednačavanju kriterija za primanje braniteljskih naknada s kriterijima koji vrijede za druge socijalne naknade.
Univerzalniji pristup
“Za neke opće programe primjenjuju se strogi kriteriji, među ostalim imovinski i/ili dohodovni cenzus i gornje granice, kao što je slučaj sa zajamčenom minimalnom naknadom. U okviru ostalih programa, koji su usmjereni na posebne kategorije kao što su branitelji i njihove obitelji, primjenjuje se univerzalniji pristup”, piše u izvješću Europske komisije o ekonomskom nadzoru nad Hrvatskom, koje je obavljeno prošli tjedan, ali je ovaj dio, jedino mjesto na stotinjak stranica teksta gdje se spominju branitelji, ostao javno nezapažen. “Univerzalniji pristup” znači da se naknade braniteljima dodjeljuju bez obzira na imovinski cenzus i bez gornjih granica, barem prema mišljenju Komisije koja savjetuje hrvatskoj Vladi da se to promijeni.
“Osim toga, naknade u okviru posebnih programa uglavnom su više od usporedivih naknada koje se dodjeljuju u okviru općih programa. Stoga se čini da trenutačna struktura sustava ugrožava njegovu učinkovitost i u pogledu pravednosti i u pogledu primjerenosti. Stanje bi se moglo popraviti ujednačavanjem kriterija prihvatljivosti i dodatnom konsolidacijom naknada. To se čini iznimno potrebnim s obzirom na trenutačna fiskalna ograničenja i činjenicu da se samo neznatan udio proračuna za socijalnu skrb troši na najugroženije skupine”, zaključuje se u izvješću Komisije.
U prijevodu s opreznog birokratskog jezika, koji je katkad pisan tako da poruka bude otvorena za interpretacije, čini se da Komisija preporučuje Vladi premijera Tihomira Oreškovića da ide upravo u onom smjeru protiv kojeg su se u vrijeme prethodne Vade pobunili neki od branitelja koji prosvjeduju u Savskoj ulici: u smjeru zadiranja u posebna prava branitelja. Ocjena o tome da trenutačni sustav nije ni učinkovit, ni pravedan, ni primjeren predstavlja dosad najoštriju ocjenu koju je Europska komisija napisala o braniteljskim povlasticama u Hrvatskoj. U prošlogodišnjem izvješću o Hrvatskoj, objavljenom u veljači 2015., nije bilo takve ocjene, ali je Komisija i lani spomenula da mirovinski sustav pati od visokog broja posebnih mirovina, a da su “branitelji i njihove obitelji najveća skupina među posebnim umirovljenicima”.
Radni vijek 32,3 godine
U ovogodišnjem izvješću, u poglavlju o mirovinama, Komisija navodi da samo 14 posto “običnih” umirovljenika (ne računajući posebne mirovine poput braniteljskih) ima iza sebe 40 ili više godina radnog staža, a 30 posto svih umirovljenika ima iza sebe manje od 25 godina radnog staža. U prosjeku radni vijek u Hrvatskoj traje 32,3 godine, što je manje od prosjeka EU koji iznosi 35,3 godine. Oko 12 posto radno sposobnog stanovništva Hrvatske nalazi se u nekom obliku mirovine, što je najviši postotak u EU. Mnogi od tih ljudi trebali bi, umjesto u mirovini, biti aktivni na tržištu rada, smatraju stručnjaci Komisije, koji naglašavaju i činjenicu da su mirovine u Hrvatskoj male, odnosno “nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti”. A bit će još i manje jer EK predviđa “rekordan pad javnih rashoda za mirovine za –3,9 posto između 2013. i 2060.”. U 2013. muškarcima je prva mirovina bila 55,5 posto posljednje plaće, a ženama 49,6 posto, dok će 2053., predviđa EK, taj postotak biti 43,5, jedan od najnižih u EU.
>> Dramatično upozorenje EK: Hrvatskoj prijeti stagnacija i siromaštvo
>> Pročitajte cijelo Izvješće Europske komisije o Hrvatskoj
Da su1990 zaustavili MILOSEVICA nebi bilo tog problema.