Povratak recesije u EU, kolaps investicija u zemlji, visoka ovisnost o inozemnom kapitalu i potreba da se provodi fiskalna konsolidacija ključna su ograničenja koja će obilježiti stanje u Hrvatskoj u ovoj godini, istaknuo je guverner HNB-a Željko Rohatinski na konferenciji Tržišta novca u Opatiji.
Negativni predznak ostaje
Godina ograničenja, kako je Rohatinski nazvao 2012., donijet će daljnjih jedan posto pada BDP-a, a čak i ako se u drugom dijelu godine preokrenu izrazito loši trendovi iz prvog kvartala, u kojemu je “palo sve što ne bi trebalo padati”, negativni će se predznak zadržati. Pala je industrijska proizvodnja, zaposlenost, građevinski sektor, izvoz, a jedino raste inflacija. HNB procjenjuje da će stopa inflacije ove godine biti 3,5%, što je jedan postotni poen više od procjena s kojima su izlazile druge institucije pa i Vlada. Budući da Vlada ostaje pri stavu da će 2012. ostvariti rast od 0,8%, proizlazi da monetarna i izvršna vlast različitim naočalama gledaju na stanje u zemlji.
– Naše prognoze nisu blistave ako ih se gleda s aspekta socijalnih očekivanja i političkih obećanja, no nisu ni tako loše ako se godina iskoristi da se poslože kockice i počnu otvarati preduvjeti da od 2013. ekonomija počne lagano rasti – kazao je Rohatinski i izlaganje zaključio tvrdnjom da je Vlada svjesna problema. Oni su takvi da ne pomaže bacanje novca iz helikoptera ili revolucionarne ideje o tome da središnja banka izravno kreditira proizvodnju. Potrebne su reforme, prije svega racionalizacija javnog sektora, bolja naplata potraživanja i zaštita vjerovnika, jednostavnije zatvaranje i otvaranje tvrtki, micanje prepreka za investicije, veća poduzetnost privatnog sektora. Država se nedavno povoljno zadužila na račun najave da će doći do bitnih promjena, no privatni sektor i dalje skupo plaća inozemni kapital, primjer Agrokora to pokazuje jer je obveznice prodao uz 9,8% prinosa.
Rohatinski je odgovorio i na kritike da monetarna politika nije dovoljno ekspanzivna te podsjetio da se nakon 2008. u HNB-u oslobodilo oko 46 mlrd. kuna likvidnosti.
– Problem je što se taj novac nije pretvorio u kredite u realnom sektoru – rekao je Rohatinski. Nedavno je HNB ponudio da će osloboditi još 12 milijardi kuna za kredite, ali banke su kazale da im ne treba više od 7 milijardi. Ni njemu nije jasno zašto toliko rezerve prema kreditiranju koje može biti odličan posao i uz kamate od 4% ima li se na umu da isti taj novac ne donosi kamatu kad je na računu središnje banke.
– Velika je averzija prema preuzimanju rizika, a svatko na tržištu gleda kratkoročne interese, pa i banke – dodao je guverner. HNB je nakon 2008. u sustav pustio 48 milijardi kuna, što je guverner iskoristio kao tezu da je vodio ekspanzivniju monetarnu politiku nego zemlje koje kritičari navode kao primjer dobre reakcije monetarne vlasti na krizu. Dio sredstava iskorišten je za otplatu inodugova, dosta je uzela i država, ali RH je imala brži rast kredita poduzećima nego EU. No, to nije bilo dovoljno da se nadoknadi izostanak prijašnjeg priljeva inokapitala.
Bježanje od rizika
Na prognoze guvernera Rohatinskog reagirao je ministar financija Linić.
– Demantirat ćemo sve koji ne vjeruju da će se u ovoj godini ostvariti rast od 0,8%. Premijer Milanović zadužio je sve ministre da ga ostvare u svojim sektorima. Imamo još osam mjeseci da demantiramo Rohatinskog – rekao je Linić, koji ostaje i pri procjeni da će inflacija biti 2,3 posto.
wratnik-bre sad posle grka vi ste na redu da \"kihnete\" a spasit vas ne mogu ni rusi