S prihodima od prodaje većim 3,2 posto u prvom polugodištu nego u istom razdoblju lani, čemu su pridonijele dobre antirecesijske mjere i akvizicija Getroa, Mercator-H opet je uvjerljivo drugi trgovački lanac na hrvatskom tržištu, a s tom te akvizicijama u Crnoj Gori cijela je grupacija Mercator učvrstila lidersku poziciju u regiji. Je li počeo oporavak potrošnje, što će se dalje događati s Getroom te kakvi su dalji planovi Mercatora u Hrvatskoj, razgovaramo s predsjednikom uprave Hrvojem Štorgom.

Kako komentirate rast trgovine na malo u Hrvatskoj od 0,7 posto, prvi put nakon 21 mjeseca? Je li počeo oporavak osobne potrošnje?

– Turistička sezona i ukidanje prve stope kriznog poreza najviše su utjecali na blag rast u retailu. U studenom bi ukidanje druge stope poreza moglo dati i psihološki poticaj potrošnji, no prostor za neki konkretniji optimizam vidim tek potkraj iduće godine. Slijedom nepredvidivih kretanja na tržištu, u Mercatoru nastavljamo s jačanjem troškovne svijesti i povećanjem konkurentnosti radi što kvalitetnije usluge i ponude kupcima.

Zasad je postignut status quo pekara i Vlade o neposkupljivanju kruha. No ugovori pekara i trgovačkih lanaca istječu sredinom listopada kada, kako tvrde pekari, slijedi neizbježno poskupljenje.

– Kruh u Mercatoru-H neće poskupjeti, a ujedno ćemo zadržati socijalno osjetljive akcije u kojima su određene vrste kruha već sad jeftinije i do 20%.

Što je s kavom koja je na svjetskim burzama najskuplja u posljednjih 12 godina, a i cijene kakaovca divljaju? Možete li i te cijene zauzdati?

– Zasad držimo iste cijene konditorskih proizvoda, no, moguća su poskupljenja pojedinih brandova, a Franckova “ciglica” snižena je pola kune. No Mercator i Getro imaju i bogatu ponudu trgovačkih marki s više od 5000 proizvoda, možemo ponuditi širi izbor svim kategorijama potrošača te kvalitetniju i bolju cijenu.

Grupacija Mercator u prvom je polugodištu ostvarila 3,2 posto veće prihode nego u istom razdoblju lani. Koliko su prihodi rasli u Hrvatskoj?

– U prvom dijelu godine antirecesijskim smo mjerama uspjeli racionalizirati poslovanje i zaustaviti negativan trend, a intenzivno smo radili i na integraciji Getroa. Mercator grupa u prvom je polugodištu ostvarila 1.335 milijuna eura prihoda od prodaje, a u tome je Hrvatska sudjelovala sa 14,9%.

Koliko je na to utjecala akvizicija Getroa?

– Preuzimanje Getroa utjecalo je na rast prihoda Grupe oko 10%. Tom je akvizicijom Mercator-H povećao tržišni udio oko 2-3% i postali smo drugi najveći trgovački lanac u Hrvatskoj.

Kakvi su vam dalji planovi s Getroom?

– Povezivanje s Getroom omogućilo nam je dostupnost drugim ciljnim skupinama i ostvarivanje brojnih prednosti sinergijom dvaju brandova, više od 200.000 prodajnih kvadrata, mnogo veću nabavnu učinkovitost te kroz logistiku i snagu veleprodaje. Kupci danas jasno percipiraju razlike u odnosu prema ponudi prije akvizicije te planiramo daljnji razvoj tog formata. Jedan dio strategije usmjeren je na razvoj trgovačke marke koja trenutačno obuhvaća 25-35% udjela u ponudi, a temelji se prije svega na domaćoj proizvodnji. Drugi dio odnosi se na razvoj i revitalizaciju brenda Getro. Naša je misija da Getro bude najpovoljniji trgovački lanac u Hrvatskoj. S pojačanim asortimanom tzv. private labela i kvalitetom koju je godinama gradio, Getro će, uvjeren sam, vratiti staru slavu.

Koliko u ovoj godini ulažete u Hrvatsku?

– Lanjske investicije iznosile su malo više od 30 milijuna eura, a u 2010. godini iznositi će oko 25 milijuna, ne računajući akviziciju Getroa. U prvoj polovici godine otvorili smo tri nove trgovine, ukupno oko 2500 četvornih metara, a u fazi je gradnje trgovački centar u Rovinju s više od 1500 četvornih metara trgovačkog prostora.

Lani su vas s drugog mjesta po prihodima u retailu istisnule Plodine.

– Možda na neko kratko razdoblje, no organskim rastom akvizicijom Getroa naši su prihodi ove godine znatno veći, što nas već sada bez sumnje stavlja na uvjerljivu drugu poziciju i po prometu i po kvadratima.

Zašto se raspala zajednička tvrtka s Plodinama i Billom?

– Rekao bih više “nabavna skupina”, koja je osnovana radi zajedničkog nastupanja prema dobavljačima radi postizanja boljih nabavnih uvjeta. S jedne strane, tijekom tri godine postojanja ispunila se svrha skupine, a s druge, akvizicijom Getroa znatno se promijenila Mercatorova nabavna pozicija.

Kakva je budućnost hrvatske maloprodaje? Kako gledate na proces konsolidacije i preslagivanja, koji je već započeo?

– Naše retail tržište i dalje je previše diversificirano; 14 trgovaca drži 75% tržišta, a u svijetu prva tri drže toliki udio. Promatrano u kontekstu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, čeka nas snažna konkurencija i tek će daljnja konsolidacija i okrupnjivanje Hrvatskoj osigurati ravnopravnu razmjenu robe i usluga s ostalim članicama Unije. Preživjet će samo najjači, najveći i najkvalitetniji.

Konzum ima Market plus, Metro Moj dućan, kako će Mercator za sebe vezati male trgovce u Hrvatskoj?

– Mercator godinama radi po sličnom konceptu; danas u svojoj mreži ima 73 franšizna dućana. No kao kompanija uvijek smo otvoreni za nove poslovne prilike koje će pridonijeti kvalitetnu rastu.

Kakvi su dalji planovi Mercatora u Hrvatskoj?

– Rast i jačanje. Imamo ambiciozan plan i cilj za hrvatsko tržište i na dobrom smo putu da to i realiziramo, što vrijedi i za tržišta jugoistočne Europe gdje smo lider. Mercator ima vrlo konkurentne cijene, vodeći je trgovac po zadovoljstvu kupaca prema posljednjem Hendalovu istraživanju i nudi najbolju ponudu loyalty nagrada u usporedbi sa svim drugim trgovačkim lancima. Sve to rezultat je naše isključive okrenutosti kupcu i njegovim potrebama profesionalnom uslugom, asortimanom i dostupnošću trgovina oba formata i na tome ćemo intenzivno raditi.

Planirate li još kakve akvizicije?

– Apsolutno smo zainteresirani. Stalno tražimo nove lokacije za organski rast i za akvizicije i svakodnevno smo u kontaktu s potencijalnim partnerima. Sve su mogućnosti otvorene, ali, na žalost, više od toga iz poslovnih razloga ne mogu komentirati. No posve je sigurno da smo s Getroom pokazali da možemo ući i u jedan drugi format prodajnih mjesta i da s hrvatskim tržištem ozbiljno računamo.