Mirovinski fondovi traže nove mete za ulaganje pa tako će dva fonda uskoro ući u pulsku tvornicu cementa Calucem s više od 10 posto udjela, čulo se je neslužbeno na konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova u Rovinju.
Nakon što su sudjelovali u dokapitalizaciji HPB-a uskoro bi trebali dobiti i svog predstavnika u Nadzornom odboru za što se pregovori vode, ove godine mirovinci su uložili i u Luku Rijeka i Podravku, a pred njima su ulaganja u još neka ozbiljnije projekte koji su od države proglašena strateškim.
Imovina mirovinskih fondova iznosi 74 milijardi kuna, što čini 20 posto BDP-a, a prema analizi Hanfe prosječni godišnji prinos im je od 2005. godine 5,82 posto, ali čelnik Hanfe Pierre Matek navodi i potrebu detaljnijeg komuniciranja s javnosti vezano za izvore tih prinosa. Ustvari, bilo bi potrebno vidjeti procjenu kvalitete upravljanja jer činjenica je da velik dio uplaćenog novca građana u drugi stup ide na troškove upravljanja fondom pa je stoga i ostvarena zarada ustvari manja od spomenutih gotovo šest posto. Neki kažu da je to i razlog zašto ova Vlada nije povećala stopu izdvajanja u drugom stupu. Ali je zato aktivno mirovinske fondove uključila u razgovore oko novih ulaganja.
No Vlada nije isto tako u svom mandatu uspjela napraviti niti jednu inicijalnu javnu ponudu dionica na burzi, što bi oživjelo trgovanje. Zagrebačka burza je u procesu dokapitalizacije, sa sredstvima će, prema najavama, sudjelovati i EBRD, a prikupljenim novcem će se kupiti Ljubljanska burza. Burza u susjednoj Sloveniji bilježi dobre rezultate jer je, između ostalog, slovenska vlada imala jasniju sliku o privatizaciji i provela to na tržištu kapitala. Stoga se je povećao i broj kompanija koje se zadužuju na burzi, a ne u banci, pa je tako, primjerice, to ovih dana učinila i slovenska tvrtka Impol, koja bi prema najavama uskoro mogla preuzeti šibenski TLM.
>> Rastemo, no premalo da 2040. ne budemo među najsiromašnijima
vjerovatno sljedi velika pljacka stoljeca,mirovinskih fondova,nekome je zasmrdjela lovica