Ostvare li se ambiciozni planovi vodstva Hrvatske elektroprivrede, već za nekoliko godina većina hrvatskih kućanstava trebala bi biti povezana telekomunikacijskim optičkim kabelima. Taj HEP-ov projekt – kolokvijalno nazvan “optika do doma” – najavljen je u Zagrebu, a ako se realizira, mogao bi znatno promijeniti odnose na domaćem telekomunikacijskom tržištu.
Takva HEP-ova moderna komunikacijska mreža, naime, trebala bi biti temelj potpune liberalizacije tržišta ultrabrzog interneta i svih pripadajućih usluga, pri čemu vlasništvo nad temeljnom infrastrukturom ne bi imao nijedan od domaćih teleoperatora, već državna kompanija.
Ulog u DWDM
Prvi korak u razvoju takve mreže HEP je napravio tijekom protekle godine kad je 25 milijuna kuna uloženo u primjenu najmodernije tzv. DWDM tehnologije na postojeću magistralnu mrežu. Na taj način 28 hrvatskih gradova povezano je telekomunikacijskim vezama brzine od 100 gigabita po sekundi. Ukupni kapacitet sustava iznosi 8 terabita po sekundi. Taj sustav HEP namjerava koristiti ponajprije za vlastite potrebe upravljanja objektima i elektroenergetskom mrežom, no značajne preostale kapacitete namjerava ponuditi tržištu. Ipak, kako je najavio predsjednik uprave HEP-a Zlatko Koračević, cilj kompanije je da u bliskoj budućnosti tu svoju infrastrukturu dovede do potrošača.
– Razvoj optičke mreže nam je iznimno bitan jer je to uvjet za razvoj pametnih mreža, optimiranje potrošnje u sustavu te veću implementaciju pametnih brojila. Posljedica toga je i da stvaramo infrastrukturu nacionalne važnosti, koju će moći koristiti cijeli niz sektora, od javne uprave, preko obrazovnih institucija do telekom operatora – rekao je Koračević.
Njegove najave u dijelu poslovne zajednice vjerojatno će pozitivno odjeknuti iako će neosporno biti onih koji će najavljeni investicijski iskorak HEP-a vidjeti kao još jedan pokušaj države da ulazi u nelojalnu konkurenciju s privatnim sektorom. Posebno bi time mogli biti nezadovoljni u Hrvatskom telekomu koji već dvije godine bezuspješno pokušava dobiti dozvolu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) za ulaganje u optičku infrastrukturu. U HAKOM-u su dosad odbijali HT-u izdati takvu dozvolu, strahujući od daljnjeg povećanja ionako dominantne pozicije koju ta kompanija ima na tržištu.
Bakrena žica u povijest
Sad je u priču ušao HEP, koji osim financijske moći da projekt provede ima i tu prednost što za polaganje novih optičkih kabela diljem države može koristiti i dio svoje postojeće elektroenergetske infrastrukture. Čini se da HEP u poslovnom širenju uživa podršku Vlade. Tako je pomoćnik ministra gospodarstva Alen Leverić izrazio zadovoljstvo projektom i činjenicom da “bakrena žica odlazi u povijest”. Konkretne posljedice HEP-ova jakog ulaska na tržište telekomunikacijskih usluga bit će jasnije za nekoliko mjeseci.
>>HAKOM smanjio naknade operatorima
kad nemaš drugo za reči, onda razgovor na kavi može postat dovoljni sadržaj za velike najave