Zbog crnih predviđanja kako bi ulazak Hrvatske u EU te izlazak iz CEFTA-e mogao desetkovati domaću proizvodnju i izvoz, što bi proizvođače moglo natjerati i na preseljenje tvornica u BiH i Srbiju, predstavnici najvećih prehrambenih tvrtki odlučili su u preostalih godinu i pol zbiti redove.

"No name" u EU

Kraš, Agrokor, Adris, Podravka, Franck, Vindija, Zvečevo, Dukat, Badel 1862, Gavrilović, Pivac, Atlantic, Granolio te HGK u petak su tako pokrenuli inicijativu za što snažnijom i konkretnijom suradnjom domaćih gospodarstvenika s Vladom i resornim ministarstvima kako bi im se omogućili što kvalitetniji uvjeti za daljnji razvoj poslovanja, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Nije, naime, tajna da su proizvodi hrvatskih proizvođača praktično "no name" na europskom tržištu i – makar ono imalo i 500 milijuna potrošača – neće biti konkurentni ni u bescarinskim uvjetima nakon punopravnog pridruživanja EU. Čak i sada kad na njih imamo carinu od 15 do 18 posto, iz EU godišnje uvozimo 80 posto konditorskih proizvoda (54.000 tona godišnje), a kad se 1. srpnja 2013. carina ukine, samo će uvoz čokolade, keksa... iz Europe dodatno porasti za 10 do 15.000 tona. S druge strane, od oko 50 posto ukupne proizvodnje ili 30.000 tona proizvoda koje hrvatski konditori izvezu, 80 posto završi na tržištu CEFTA-e od 25 milijuna potrošača, bescarinski ili s vrlo niskim carinama, da bi se ulaskom u EU dogovoreni kontingenti za tržišta CEFTA-e prenijeli na sve europske proizvođače, a sve ostalo bit će izloženo carinskoj zaštiti. No, iako je konditorska industrija, na čelu s interesnim udruženjem Kondinom te Krašem, s time već upoznala bivšu Vladu uz upozorenje kako će im u tim uvjetima izvoz realno pasti do 30 posto, a njihov se broj prepoloviti, što će one koji imaju proizvodnju u zemljama u regiji natjerati i na preseljenje te gašenje radnih mjesta u Hrvatskoj, država dosad nije reagirala. A vremena je sve manje, napominju proizvođači, ističući da Hrvatskoj hitno treba strategija kojom se domaćim tvrtkama, opterećenima višom cijenom “inputa”, uskoro i višim PDV-om te poslovičnim neplaćanjem, neće zaključati vrata na vlastitu tržištu te otvoriti vrata za nove globalne marke koje će u Hrvatskoj biti sve jeftinije, a priznati hrvatski brendovi na tržištima CEFTA-e, mliječni proizvodi, meso, cigarete, slatkiši..., sve skuplji.

10 mil. eura troškova

BiH je nakon Italije i Austrije najvažnije hrvatsko izvozno tržište, na kojemu smo u 2010. prodali robe za više od milijardu eura, a kako čini čak trećinu domaćeg izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, nesumnjivo je da će upravo taj sektor biti najteže pogođen ulaskom u EU. Kraš je još 2003. pod svoje okrilje vratio tvornicu keksa Mira iz Prijedora, a Franck već proširio pogon u Grudama. Slično razmišljaju i u TDR-u, čije su cigarete treći hrvatski izvozni proizvod u zemlje CEFTA-e i prvi u sektoru poljoprivrede i prehrane. U trenutku ulaska u EU bit će im, doznajemo, trostruko skuplje izvoziti u Srbiju, u Makedoniju dvostruko, u BiH će umjesto nulte carine imati 15% davanja – ukupno 10 milijuna eura novih troškova... Čeka se potez Vlade.